ZNATE LI KO JE?
DECI IZ KOMŠILUKA DELIO BESPLATNE SLATKIŠE, A BIO JEDAN OD NAJGORIH UBICA IKADA! Radio monstruozne stvari, pa...
Policija i javnost su dugo verovali da je reč samo o slučajevima bekstva mladih od kuće, dok se u stvarnosti odvijala monstruozna serija ubistava.
Din Korl, poznat kao „Kendi Men” (Candy Man), bio je američki serijski ubica i seksualni prestupnik koji je između 1970. i 1973. godine u Hjustonu i Pasadeni u Teksasu oteo, silovao, mučio i ubio najmanje 27 tinejdžera i mladića.
Pomagala su mu dva saučesnika u tinejdžerskom uzrastu, Dejvid Oven Bruks i Elmer Vejn Henli Mlađi, zbog čega je slučaj poznat kao „masovna ubistva u Hjustonu” postao jedna od najmonstruoznijih serija zločina u istoriji SAD. Policija i javnost su dugo verovali da je reč samo o slučajevima bekstva mladih od kuće, dok se u stvarnosti odvijala monstruozna serija ubistava.
Rani život i porodica
Din Arnold Korl rođen je 24. decembra 1939. godine u Fort Vejnu, u Indijani, kao sin Meri i Arnolda Korla, koji su se razveli kada je Din imao tri godine. Godine 1950. njegova majka se sa Dinom i mlađim sinom Stenlijem preselila u Hjuston, gde je osnovala kompaniju „Pecan Prince Candy Company”, a kasnije i „Corll Candy Company”. Korl je tamo radio i postao poznat po tome što je deci iz komšiluka delio besplatne slatkiše, zbog čega je dobio nadimak „Candy Man” (Čovek sa slatkišima).
Bio je tih i rezervisan, interesovao se za električare i muziku; svirao je gitaru u bendu. Nakon što je završio srednju školu 1960. godine, radio je u porodičnom biznisu do 1964. godine, kada je kratko služio u vojsci SAD kao tehničar u medicinskoj jedinici.
Do 1965. godine zatražio je i dobio počasni otpust kako bi pomogao u vođenju porodičnog biznisa. Fabrika slatkiša je zatvorena 1968. godine, a Korl je potom prihvatio posao električara u kompaniji za osvetljenje i električnu energiju u Hjustonu.
Početak zločina i saučesnici
Korlovi zločini počeli su 1970. godine, kada je upoznao petnaestogodišnjeg Dejvida Ovena Bruksa, siromašnog tinejdžera koga je pridobio novcem, poklonima i seksom. Bruks je ubrzo postao njegov prvi pomoćnik u mamljenju žrtava.
Godine 1971. pridružio im se Elmer Vejn Henli Mlađi, tada petnaestogodišnjak, koji je u početku verovao da pomaže u „trgovini ljudima”, ali je ubrzo odigrao ključnu ulogu u dovođenju mladića i dečaka u Korlove kuće. Henli ih je često nagovarao pričama o zabavama, poslu ili lakoj zaradi.
Žrtve, uglavnom mladići starosti od 13 do 20 godina, poticale su iz istih četvrti u Hjustonu. Korl bi ih vezivao za posebno izrađenu dasku od šperploče pomoću okova za zglobove ruku i nogu, te ih satima mučio i seksualno zlostavljao pre nego što bi ih ugušio ili ubio.
Tela su sahranjena na nekoliko lokacija: u šumi oko jezera Sem Rejbern, na plaži Haj Ajland i u predgrađima Hjustona.
Tok zločina i njihovo otkrivanje
Prva poznata žrtva bio je osamnaestogodišnji Džefri Konen, koji je nestao 25. septembra 1970. godine dok je stopirao kući. Do avgusta 1973. godine ubijeno je najmanje 27 mladića. Policija je godinama zanemarivala vezu između ovih slučajeva, tretirajući ih kao slučajeve bekstva od kuće.
Kraj je nastupio 8. avgusta 1973. godine, u Korlovoj kući u Pasadeni. Tog dana, Henli je tamo doveo sedamnaestogodišnjeg Timotija Kerlija i petnaestogodišnju Rondu Vilijams. Kada je Korl pokušao da ubije i njih, Henli mu se suprotstavio; oteo je Korlov revolver i pucao u njega šest puta. Korl, koji je u tom trenutku bio nag, kretao se ka Henliju. Nakon ubistva, Henli je pozvao policiju i sve priznao.
Usledili su meseci istraga i iskopavanja. Na plaži Haj Ajland pronađeno je 17 tela, još nekoliko u blizini jezera Sem Rejbern, a ostala na drugim lokacijama. Do kraja 1973. godine potvrđeno je 27 žrtava.
Suđenja i posledice
Slučaj je šokirao SAD – bila je to najveća serija ubistava u zemlji do tada. Dejvid Oven Bruks osuđen je na doživotnu kaznu zatvora. Preminuo je u zatvorskoj bolnici 2020. godine. Elmer Vejn Henli Mlađi osuđen je na šest doživotnih kazni zatvora. On i dalje služi kaznu u Teksasu.
Ovaj slučaj je promenio način na koji policija u SAD postupa po prijavama o nestaloj deci i tinejdžerima, budući da su se takvi slučajevi prethodno automatski tretirali kao bekstvo od kuće.
Zločini Dina Korla ostavili su trajnu mrlju na istoriji Hjustona. Džek Olsen je o njima pisao u knjizi „Čovek sa slatkišima” (The Man with the Candy, 1974), a slučaj se pojavljuje i u brojnim dokumentarnim filmovima i serijalima o stvarnim zločinima. Forenzički stručnjaci i dalje rade na identifikaciji mogućih dodatnih žrtava.
Din Korl je ostao simbol zla skrivenog iza fasade običnog građanina – čoveka koji je deci delio slatkiše, dok je u stvarnosti bio jedan od najbrutalnijih serijskih ubica u američkoj istoriji.
Bonus video:
(Espreso/ Index/ Prenela: T.M.)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!





