GODIŠNJICA SMRTI
Njegovo beživotno telo su vezali za automobil i vukli ulicama! Uspeli su da ga svrgnu uz pomoć NATO-a, a od tada...
Njegova kontroverzna uloga u međunarodnoj politici i učinak na Libiju čine ga jednim od najzanimljivijih i najspornijih lidera 20. veka
Moamer Gadafi, rođen 1942. godine u blizini Sirta u beduinskoj porodici, bio je jedan od najdugovečnijih i najkontroverznijih vođa moderne Libije. Nakon što je završio vojnu akademiju, Gadafi je 1969. predvodio državni udar, kojim je svrgnuo monarhiju kralja Idrisa I. uspostavivši vojnu vlast i postavivši sebe na čelo zemlje.
Njegova vladavina trajala je više od četiri decenije, tokom kojih je Libija prošla kroz duboke političke, društvene i ekonomske promene, ali i međunarodnu izolaciju.
Gadafi je u ranim fazama svog režima sprovodio politiku utemeljenu na mešavini arapskog nacionalizma, socijalizma i islamskog zakonodavstva. Nacionalizovao je naftnu industriju, čime je Libija postala bogata zemlja, ali je istovremeno ukinuo političke stranke i uspostavio sistem direktne demokratije kroz narodne kongrese, što je u stvarnosti konsolidiralo njegovu vlast. Njegova politička filozofija sažeta je u Zelenoj knjizi, koja je postala temelj libijskog političkog sustava.
Veze sa teroristima i brutalan teroristički napad
Tokom svoje vladavine Gadafi je pokušavao da ujedini Libiju sa drugim arapskim zemljama, ali ti pokušaji uglavnom nisu bili uspešni. Njegova spoljna politika često je bila usmerena protiv Zapada, posebno Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, te je postao poznat kao sponzor međunarodnog terorizma.
Libija je pod njegovim vodstvom bila uključena u niz terorističkih incidenata, među kojima je najpoznatiji bombaški napad na Pan Am let 103 iznad Lockerbieja u Škotskoj.
Bombaški napad na taj avion izveden je 21. decembra 1988. Avion koji je letio iz Londona prema Njujorku eksplodirao je u vaudiuhu nakon što je aktivirana bomba postavljena u prtljagu. Poginulo je svih 259 osoba u avionu, uključujući putnike i članove posade, i 11 ljudi na tlu. Napad je bio povezan sa libijskim agentima, a kasnije je Libija pod Gadafijevim vođstvom preuzela odgovornost za napad, što je rezultovalo sankcijama i međunarodnom izolacijom Libije.
Mrtvo telo su mu vukli ulicama
Uprkos međunarodnom pritisku, Gadafi je zadržao kontrolu nad zemljom sve do 2011., kad je u sklopu Arapskog proleća izbio građanski rat u Libiji. Pobunjenici su uz podršku NATO-a uspeli da sruše njegov režim. Nakon nekoliko meseci skrivanja Gadafi je uhvaćen i ubijen u svom rodnom gradu Sirti 20. oktobra 2011. godine. Njegova smrt označila je kraj jedne od najdugovečnijih diktatura u Africi, ali i ostavila Libiju u stanju političke nesigurnosti i nestabilnosti koje traje do danas.
Iako je bio protivnik Zapada, zapadnu je javnost šokirala brutalnost pobunjenika. Mrtvo Gadafijevo tijelo zavezali su za automobili i vozili kroz grad. Libija je utonula u građanski rat, iz kojeg ni danas nije izašla.
Gadafijeva ostavština ostaje duboko podeljena. Za neke je bio simbol antiimperijalističkog otpora i arapskog jedinstva, dok ga drugi pamte kao brutalnog diktatora koji je ugušio političke slobode, podržavao terorizam i koristio represivne metode za održavanje svoje vladavine.
Njegova kontroverzna uloga u međunarodnoj politici i učinak na Libiju čine ga jednim od najzanimljivijih i najspornijih lidera 20. veka.
Bonus video:
(Espreso/ Index/ Prenela: T.M.)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!





