Bio je najmoćniji hrvatski vladar, a znate li ko je u pitanju? Prema legendi ih je prokleo na 1.000 godina!

Kralj Dmitar Zvonimir vladao je Hrvatskom od 1075. do 1089. godine. Njegova vladavina poznata je po unutarnjoj stabilnosti i razvoju kulture i ekonomije više nego nekakvim slavnim vojnim pohodima. Zvonimir je bio jedan od zadnjih kraljeva samostalne srednjovekovne Hrvatske – već petnaestak godina nakon njegove smrti Hrvatska ulazi u uniju sa Mađarskom. O Zvonimiru najviše znamo iz zapisa Tome Arhiđakona i Letopisa popa Dukljanina.

Plemić koji je obećavao

Malo se zna o njegovom poreklu. Zvonimir je bio iz ugledne hrvatske porodice i posedovao je veliku količinu zemlje u Hrvatskoj. Prema nekim tumačenjima, bio je potomak Stjepana Suronje iz porodice Svetoslavića. Nezavisno od njegovog porekla, znamo da je bio plemić – a plemićima je dato da vrše državne funkcije. Tako je Zvonimir postao ban Slavonije, što ga je povezalo sa tamošnjim plemstvom.

Kao mladić oženio je ćerku ugarskog kralja Jelenu Lepu, što ga je još više istaklo među plemićima. Baš u to vreme događa se napad Normana na hrvatsku obalu gde je zarobljen kralj Petar Krešimir. Pretpostavka je da je Krešimir umro u zatočeništvu, pa je trebalo izabrati novog vladara.

Zvonimir se smatrao idealnim kandidatom: imao je političkog iskustva, dobre veze i harizmu. Nismo sigurni kako je tačno došao na vlast, ali veruje se da su se plemići dogovorili sa predstavnicima Crkve i izabrali baš njega. Okrunili su ga na današnji dan 1075. godine.

Diplomatska politika osigurala mu je savez sa papom

Dmitar Zvonimir negovao je odnose sa papom. Postao je njegov vazal, pa je u spoljnoj politici nastupao zajedno sa predstavnicima iz Rima. To ga je dovelo u sukob sa Bizantskim Carstvom u kojem je nizao i pobede i poraze. Kada je Bizant pobedio u ratu i nametnuo svog saveznika Veneciju kao vladara Bizantske Dalmacije, njihov dužd je bio samo nominalni gospodar Jadrana. Zvonimir je bio veliki mecena crkvene umetnosti, pa je tako obalno stanovništvo i dalje nastavilo da sluša njega umesto Mlečane.

1080. godine savez sa papom je kulminirao jer je papa dao Zvonimiru kraljevski naslov. Zvonimir mu je ponovo priznao vlast nad Crkvom u Hrvatskoj i obećao da će štititi papinske interese. U praksi je to izgledalo tako da Zvonimir pomaže u obnovama crkve, podsticati događanja na religijske praznike i graditi nove sakralne građevine.

Smrt i nasleđe

Zvonimir je umro 1089. godine, a njegova smrt označila je kraj jednog stabilnog razdoblja Hrvatske nakon čega sledi sukob sa Mađarima i Pacta Conventa. Hrvatski plemići će u narednim vekovima često spominjati Zvonimira u svim državnim spisima kao "zadnjeg velikog kralja Hrvatske".

Zvonimir je kao vladar delovao diplomatski – birao je svoje saveze, dogovarao je ustupke i ratovao onda kad je trebalo. Na neki način, možemo argumentovati da je njegova vladavina postala inspiracija mnogim budućim hrvatskim plemićima, banovima i vojskovođama koji su držali moć u Hrvatskoj. Oni su retko odlazili u osvajačke pohode i stvari često rešavali diplomatski. Možda je njegova najveća ostavština upravo njegov modus operandi koji vidimo više nego često u ostatku hrvatske istorije.

Kletva kralja Zvonimira

Kako su se informacije o Zvonimirovoj smrti vrlo rano izgubile, nastale su i legende o kletvi kralja Zvonimira koje datiraju još iz 14. veka. Prema njima, Zvonimir je umro nasilnom smrću kada su ga ubili Hrvati jer je htio da ide u krstaške pohode. On je pre svoje smrti prokleo celu zemlju nagoveštavajući im vekovni period strane vlasti. Kletva je nastala u vreme kada su Hrvatskom vladali kraljevi iz francuske dinastije Anjou.

Legende su često preuveličane priče koje imaju nekakvo uporište u istorijskim događajima. Ipak, sami temelji ove priče ne drže vodu. Moguće da je Zvonimir zaista ubijen, ali razlog ne mogu biti krstaški pohodi koji su počeli tek nekoliko godina nakon njegove smrti.

Bonus video:

(Espreso/ Index/ Prenela: T.M.)