eu
SRBIMA SVE LAKŠE DA DOBIJU NEMAČKI PASOŠ! Ovo su DETALJI KAKO da steknete dojče DRŽAVLJANSTVO, ali PAZITE NA JEDNO
Srbi koji legalno žive osam godina u Nemačkoj mogu da traže njihov pasoš
Nemački parlament (Bundestag) je prihvatio reformu kojom vlada želi omogućiti brže dobijanje nemačkog državljanstva pod određenim uslovima. Evo glavnih tačaka prihvaćenog zakona.
Rok za dobivanje državljanstva
Stranci koji žele nemačko državljanstvo trenutno ga mogu dobiti najranije nakon osam godina legalnog boravka u zemlji. Taj bi rok trebao biti skraćen na pet godina, a kod "posebnih dostignuća u integraciji" na tri godine, piše Dojče Vele.
Pod "dostignućima" se, primera radi, podrazumevaju dobro poznavanje nemačkog jezika, dobrovoljni socijalni angažman ili vrlo dobri rezultati u školi ili na radnom mestu.
Dvostruko državljanstvo
Migrantima bi ubuduće načelno trebalo biti omogućeno posedovanje dvostrukog državljanstva. Do sada su se podnosioci zahteva za dobijanje nemačkog pasoša najpre morali odreći svog dotadašnjeg državljanstva. To se ne odnosi na državljane i državljanke drugih članica EU i Švajcarske, koji već sada mogu imati dva državljanstva.
Savezna vlada smatra da su se mnogi ljudi ustručavali zatražiti nemački pasoš jer su se, zbog odricanja od postojećeg državljanstva, bojali da će izgubiti vezu s domovinom ili porodicom koja tamo još uvek živi.
Nemačko državljanstvo za decu
Deca stranih roditelja, rođena u Nemačkoj, ubuduće bi trebalo da bezuslovno dobiju nemačko državljanstvo ako najmanje jedan roditelj legalno živi u Nemačkoj duže od pet godina. Trenutno taj rok iznosi osam godina. Načelno, deca rođena u Nemačkoj trebalo da dobiju i nemačko i državljanstvo svojih roditelja te bi trajno mogla zadržati oba.
Znanje nemačkog jezika
Brže dobijanje državljanstva i ubuduće bi trebalo biti povezano s ispunjavanjem nekoliko uslova. Stranci koji žele dobiti nemački pasoš moraju podneti dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika.
Izuzeci vrede samo za članove porodice tzv. gastarbajterske generacije koji žive u Nemačkoj decenijama. Oni ne moraju polagati test za dobivanje državljanstva i test znanja nemačkog jezika.
Troškovi života
Uslov za dobijanje državljanstva je i mogućnost doseljenika da snose troškove svog života u Nemačkoj, kao i troškove izdržavanja članova porodice. Od ovog pravila bili bi izuzeti gastarbajteri koji su nakon 1947. došli u Nemačku, kao i raniji tzv. "ugovorni radnici" iz DDR-a.
Izjašnjavanje za Temeljni zakon (Ustav)
Za dobijanje "dojče" pasoša strankinje i stranci se, kao i do sada, bi trebalo da se izričito izjasne da poštuju slobodarsko-demokratski temeljni poredak sadržan u Ustavu. U Nacrtu zakona piše da s Ustavom zagarantovanom zaštitom ljudskog dostojanstva nisu u skladu "antisemitske i rasističke radnje, kao i one usmerene protiv pola ili seksualne orijentacije ili druge radnje motivisane prezirom prema ljudima".
Izjašnjavanje protiv antisemitizma
To izjašnjavanje bi, prema planovima vlade, ubuduće trebalo biti prošireno. Pozadina toga su, među ostalim, delimično antisemitski protesti na nemačkim ulicama nakon napada terorističke grupe Hamas na Izrael. Tako bi ubuduće tražitelji nemačkog državljanstva morali izričito podržati "posebnu istorijsku odgovornost Nemačke za nacionalsocijalističku vladavinu nepravde i njene posledice, posebno za zaštitu jevrejskog života".
Zbog ruskog napada na Ukrajinu, posebno će biti upozoreno na "zabranu vođenja napadačkog rata". Držanje suprotno tim zahtevima trebalo bi onemogućiti dobivanje njemačkog državljanstva.
Oduzimanje nemačkog državljanstva
Osobama koje potiču iz inostranstva, nemački pasoš može biti oduzet u roku od 10 godina, primer radi, zbog grube prevare ili davanja lažnih podataka. Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažne izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku.
Novi zakon bi mogao stupiti na snagu već u aprilu. Prema informacijama ministarstva unutarnjih poslova, u Nemačkoj trenutno živi oko 12 miliona stranih državljana, od kojih oko 5.3 miliona boravi u zemlji najmanje 10 godina.
Zakon za jednostavniju deportaciju
Nemački parlament (Bundestag) je 18.01. 2024. usvojio zakon kojim bi trebalo da se pojednostavi deportacija odbijenih tražitelja azila i ilegalnih migranata. Tim se zakonom ukida obaveza državnih vlasti da najave deportaciju. Izuzetak su porodice sa decom mlađom od 12 godina. Isto tako, prigovor ili žalba na odluku o zabrani boravka u Nemačkoj više ne odlažu izvršenje.
Prema informacijama saveznog ministarstva unutarnjih poslova, u Nemačkoj je u decembru registrovano 242.642 ljudi koji su izgubili pravo boravka u zemlji. No, 193.972 njih dobilo je tzv. Duldung, odnosno privremeno pravo boravka.
Bonus video:
(Espreso/ Blic/ Index/DW/ Prenela V.A)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!