OTKRIVENA NOVA VRSTA ŽIVOTINJE, DIKAPRIO JOJ KUMOVAO: Obožava da JEDE PUŽEVE! (VIDEO)

Slavni oskarovac Leonardo Dikaprio sve češće govori o zaštiti prirode i o značaju flore i faune za naš svet.

Dapače, trenutno nije najpoznatiji po svojim zalaganjima za očuvanje prirode, ali se sve više posvećuje aktivizmu i produkciji dokumentarnih filmova.

On strasno podržava ekološke ciljeve i ima nepokolebljiv stav u vezi sa klimatskim promenama, piše Livescience.

U znak priznanja zbog uloženih napora u očuvanju divlje prirode, Dikapriju je nedavno pripala čast da bude kum novoj vrsti zmije koju je nazvao po najdražoj osobi na svetu - svojoj majci!

U podnožju gustih šuma Paname, na drveću džungle Choco-Darien, koja se proteže kroz pacifičku obalu Kolumbije i severno do Paname, živi gmizavac boje nagorele žeravice, sa okruglim očima boje plamena.

Reč je o Dikaprijevoj zmiji koja jede puževe (Sibon irmelindicaprioae) i ona je jedna od pet novootkrivenih vrsta u džunglama Centralne i Južne Amerike.

U novoj studiji, istraživači su opisali novu vrstu i upozorili na to kako eksploatacija ruda zlata i bakra u tom regionu može da ugrozi ove zmije.

„Ove zmije su samo vrh ledenog brega u smislu otkrića novih vrsta u ovom regionu“, izjavio je Alehandro Artega, predsednik i direktor istraživanja u Fondaciji Khamai, nevladinoj organizaciji koja se bavi očuvanjem divljih vrsta.

„Ali, ako se nelegalno rudarenje nastavi ovim tempom, možda neće biti prilike za buduća otkrića”.

Sibon irmelindicaprioae je dobila ime po glumcu i zaštitniku prirode Leonardu Dikapriju, koji je tražio da se crvenooka zmija nazove po njegovoj majci Irmelin Indenbirken. DiKaprijeva zmija duga je oko 38 centimetara, a noći provodi na palminim listovima, na visini od oko tri metra, gde lovi puževe. Zmija se ne brani ujedima, već se urola, štiteći glavu i emituje neprijatan miris

Postoje još četiri novootkrivene vrste zmija i sve su opisane u studiji, objavljenoj 25. januara u časopisu ZooKeys: Sibon canopy, Sibon marleyae, Sibon vieirai i Dipsas velborni hrane se puževima.

Nažalost, većina zmija koje jedu puževe suočavaju se sa velikim izazovima. Dikaprijeva zmija već odgovara kriterijumima “skoro ugrožene” vrste, jer se zbog iskopavanja zlata i bakra desetkuju kišne šume u kojima ona živi. Sve novootkrivene zmije su arborealne (žive na drveću) i ne mogu da prežive u iskrčenim područjima. Pritom, sve se hrane puževima čija se populacija proređuje usled zagađenja u potocima i rekama, izazvanim iskopavanjem ruda.

U Panami, gde živi Dikaprijeva zmija, problem stvara i legalno iskopavanje bakra, iako je to prihvatljivija varijanta eksploatacije ruda.

Zbog ljudske gradnje zmije su često primorane da se kreću asfaltom, što često vidimo na snimcima na društvenim mrežama.

(Espreso/ Telegraf)