PROBUDILI SMO SE U DRUGAČIJEM SVETU: Da li Nemačka gubi vodeću ulogu u Evropskoj uniji?
Foto: Profimedia, EPA-EFE/HAYOUNG JEON

upitna pozicija

PROBUDILI SMO SE U DRUGAČIJEM SVETU: Da li Nemačka gubi vodeću ulogu u Evropskoj uniji?

Najneugodnija je uloga bivšeg kancelara i čelnika socijaldemokrata Gerharda Schrödera, koji se do danas ne želi jasno distancirati od Putina i sve donedavno je odbijao dati ostavku na svoje funkcije u ruskim energetskim koncernima

Objavljeno:

Od početka rata u Ukrajini Nemačka ima ozbiljan problem verodostojnosti jer na nju mnogi gledaju kao na bliskog partnera Moskve. To bi moglo promeniti odnose snaga unutar Evropske unije, piše Deutsche Welle u svojoj analizi.

Pre godinu dana, kada se bližio kraj mandata Angele Merkel, širom sveta su je hvalili kao najvažniju čelnu figuru u Evropskoj uniji i jednu od najvažnijih na Zapadu. Ali u dostignuća njene šesnaestogodišnje vladavine spadaju i sprečavanje Ukrajine da uđe u NATO, kao i izgradnja gasovoda Severni tok 2 od Rusije do Nemačke iako je u vreme davanja dozvole za gradnju Rusija već pripojila Krim. Ipak, to nije skoro nikoga zanimalo u trenutku kada se nemačka kancelarka opraštala od politike.

Drugačiji svet

Nemačka šefica diplomatije Annalena Baerbock je 24. februara izjavila: "Probudili smo se u drugačijem svetu." Ruska invazija u Ukrajini nije samo uništila evropski bezbedonosni poredak izgrađen nakon Drugog svetskog rata već je i preokrenula ocenu nemačke politike prema Rusiji.

Vladimir Zelenski
foto: Facebook

Početkom aprila je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, povodom slika leševa u Buči, pozvao Angelu Merkel da dođe i uveri se "do čega je dovela politika ustupaka Rusiji u poslednjih 14 godina". Ukrajinski književnik Andrej Kurkov je rekao za DW da u Ukrajini doživljava "puno antinemačkih emocija". On je dodao: "Sasvim otvoreno se Angela Merkel naziva krivcem."

Slične optužbe dolaze iz Poljske i iz baltičkih zemalja. One se ne odnose samo na Angelu Merkel već na jednu celu nemačku generaciju političara koja se pouzdala u politiku "promene kroz razmenu". Bivši ministar vanjskih poslova Nemačke i sadašnji predsednik države Frank-Walter Steinmeier je priznao "pogrešne procene" koje su Nemačku koštale dosta verodostojnosti.

Najneugodnija je uloga bivšeg kancelara i čelnika socijaldemokrata Gerharda Schrödera, koji se do danas ne želi jasno distancirati od Putina i sve donedavno je odbijao dati ostavku na svoje funkcije u ruskim energetskim koncernima.

Je li "smena epoha" stvarna?

Kancelar Olaf Scholz je na početku rata u Ukrajini u Bundestagu proglasio "smenu epoha" i time naglasio da je nemačka vlada naučila lekciju. S druge strane on je upozorio da je treći svetski rat moguć i oklevao je pri isporuci teškog oružja Ukrajini i uvođenju obimnih mera bojkota ruskih energenata.

Olaf Šolc
foto: EPA-EFE/FILIP SINGER

Zato mu nisu svi poverovali da je zaista reč o "smeni epoha". Premijer Poljske Tadeuš Morawiecki mu je prigovorio da blokira dodatne, oštrije sankcije Evropske unije prema Rusiji.

Postoje i drugi znakovi za gubitak ugleda Nemačke. Početkom aprila u litvanskom glavnom gradu Vilniusu ljudi su demonstrirali pred nemačkom ambasadom jer Berlin ne uvodi potpuni embargo na ruski plin i naftu. U baltičkim državama su na dobre odnose Nemačke i Rusije oduvek gledali s posebnim nepoverenjem jer su se te zemlje videle kao sledeće žrtve Vladimira Putina.

Češki list "Lidove noviny" je ove nedelje utvrdio da Scholz odaje "defenzivan" utisak i da je njegov odgovor na zahteve za isporukom teškog oružja Ukrajini "da, ali…". Prema mišljenju autora Scholz loše komunicira i često menja mišljenje.

Stručnjak za istočnu Evropu Volker Weichsel smatra da suzdržanost Scholzu čak nije pomogla ni u Moskvi: "Pretpostavka da takozvana trezvenost ima pozitivne efekte na sliku Nemačke u Rusiji je pogrešna. Baš naprotiv, moskovska propaganda je ranije predstavljala Nemačku na preteran način kao prijatelja, a sada isto tako preterano kao neprijatelja."

Nepoverenje prema Berlinu

Henning Hoff iz Nemačkog društva za vanjsku politiku vidi "nepoverenje" u baltičkim zemljama i Poljskoj. "Berlin je na kraju hteo mimo svih ostvariti deal s Moskvom", kaže on.

To u tim zemljama budi asocijacije na pakt između Hitlera i Staljina iz 1939. kojim su ovi diktatori među sobom delili Evropu. Weichsel smatra da oklevanje u uvođenju embarga i isporukama oružja ne nailaze na dobar prijem ni kod drugih Evropljana: "Od Nemačke se očekuje vodeća uloga u EU. Ali koje god pitanje politike prema Rusiji ili Ukrajini pogledate, nemačka vlada se pokrenula veoma kasno, i to pod pritiskom."

I u sasvim drugoj sferi se vidi pad ugleda Nemačke. Ovogodišnja pesma Evrovizije je bila verojatno s najviše politike do sada. Publika širom Evrope je davala najviše bodova Ukrajini, a najmanje Nemačkoj.

Ne raste uticaj Pariza

Ako nemački uticaj opada, onda bi uticaj drugih zemalja mogao rasti. Ukrajinski predsednik je nedavno (17.05.) telefonirao i s nemačkim kancelarom Olafom Scholzom i s francuskim predsednikom Emanuelom Macronom. Razgovor sa Scholzom Zelenskij je nazvao pomalo bezvoljno kao "stvarno produktivan", a razgovor s Macronom kao "supstancijalan i dug". Tema je bila ukrajinska želja da se što pre pridruži EU.

Usprkos tome Henning Hoff ne smatra da će Macron postati novi čelnik EU. "I nepoverenje prema Francuskoj je veliko", kaže on, podsećajući da je francuski predsednik od 2019. pokušavao uspostaviti strateški dijalog s Putinom, bez dogovora s istočnoevropskim članicama EU. Hoff kaže da se evropska politika prema Rusiji ionako ne može prepustiti samo Francuskoj odnosno Nemačkoj. "Srednja i istočna Europa, upravo baltičke zemlje i Poljska, moraju se jasno čuti."

Šta Nemačka mora učiniti?

Volodimir Zelenski, Rusija, Evropska unija
foto: Profimedia, EPA-EFE/MIGUEL GUTIERREZ

Volker Weichsel smatra da Nemačka mora učiniti tri stvari: "Zahtev Ukrajine za sticanje statusa kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji treba podržati iz sve snage te konzekventno pružati podršku Ukrajini u odbrani." Treću stvar on naziva herkulovskom zadaćom – rieč je o uspešnom energetskom preokretu. "Gubitak ugleda prethodnih nedelja biće brzo zaboravljen ako Nemačka pokaže da ima model za budućnost."

Aludirajući na politiku zapadnonemačkog kancelara Willyja Brandta iz sedamdesetih godina, Hoff kaže da je Nemačkoj potrebna neka vrsta nove istočne politike. Prema njemu, ta politika bi se morala usmeriti prvenstveno na bliske komšije, partnere u EU i NATO-u, a tek u drugom koraku na postputinovsku Rusiju, za koju Hoff kaže da se nada da će doći uskoro. "Poverenje se može vratiti samo pomoću istinske evropeizacije politike prema Rusiji", kaže on.

Volker Weichsel smatra da je dodatno potrebno novo razumevanje politike: "Nemačka je 70 godina smatrala da rat može nestati iz sveta ako ona sama nikad više ne bude agresor. Ideja da bi neko drugi mogao biti agresor i da se žrtvi mora konkretno pomoći oružjem a da se ne izvinjava stalno za neka dela iz prošlosti – to je bilo za dobar deo nemačkog društva nezamislivo. Promena tog načina razmišljanja je tek počela."

(Espreso/Index.hr)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.