UMRO ANĐELKO VULETIĆ

Hrvatski književnik, pripovjedač, pesnik i prevodilac Anđelko Vuletić preminuo je u četvrtak uveče u Zagrebu, saopštilo je u petak Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Vuletić je rođen 1933. Trebimlji kraj Trebinja. Studirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zbog "antisocijalističke djelatnosti" izbačen je s fakulteta pa je studij dovršio u Skoplju i Beogradu. Radio je kao nastavnik u Modriči, u Sarajevu na Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković".

U romanu "Gorko sunce" bavi se tragičnom sudbinom malih ljudi i njihovom zarobljenošću strogim patrijarhalno-plemenskim uređenjem. Provokativan sadržaj obradio je u romanu "Drvo s paklenih vrata", tematizirajući izopačenost ljudske naravi sposobne okrutno zlostavljati najbliže članove obitelji.

Poetičku promenu donosi autobiografski roman "Deveto čudo na istoku", koji je osuvremenjena inačica antičkog mita o Edipu. Romani "Dan hapšenja Vile Vukas" i "Jadi mladog karijeriste" bave se simbolikom i mitskim ozračjem.

Tematski je po strani u Vuletićevom opisu roman "Čudotvorna biljka doktora Engela" čija se radnja zbiva prvih dana Kraljevine SHS, a zamišljen je kao fiktivna autobiografija liječnika opsjednutog izumom lijeka protiv mržnje i zla u ljudima.

Alegorijski roman "Dva hrama, dvije razvaline" priređen za tisak još 1969., bavi se kritikom komunističkog sustava, roman "Nadglednica djevojaka iz Moskve" smješten je u Sarajevo u vrijeme jugoslavenske komunističke represije, "Plamen i slamka" prati intimnu dramu glavnog lika, evocirajući doba velikih ideologija i revolucija, a "Poraz osvetnika", čija se zbiva u doba opsade Sarajeva 1990-ih, problematizira odnos žrtve i mučitelja.

Vuletićevo pesništvo često psalmički intonirano, istodobno nadrealistički sklono kalamburima i jezičnim igrama, a teme i motivi kojima je zaokupljen slični su onima iz proznog izričaja - rodni zavičaj, politička i mentalna slika Balkana, rat i ideologija.

Objavio je zbirke "Gramatika ili progonstvo", "Jedina nada", "Sedam vječnih pitanja", "Zmije odlaze s onu stranu svijeta", "Kraljica puteva", "Kad budem velik kao mrav", "Čempresi u zavičaju", "Križaljka za čitanje sudbine", "Pčela i metak", "Tajna večera", "Čitači vremena", "Svemirsko ogledalo", "Vražja igračka" i druge. Pisao je i pripovjetke, glasovita mu je "Strijeljanje ustaše Broza" te drame "Andrija Hebrang" i "Miljenik partije Buharin".

Prevodio je s francuskoga, mađarskoga, engleskoga, češkog i slovenskog jezika.

(Espreso/Desk)