DR RUDAN OBJASNIO ZAŠTO SE EVROPA TOLIKO PLAŠI NOVOG SOJA VIRUSA: Kad pročitate ovo, I VI ĆETE SE UPLAŠITI!
Igor Rudan, Foto: Youtube printscreen

KORONA

DR RUDAN OBJASNIO ZAŠTO SE EVROPA TOLIKO PLAŠI NOVOG SOJA VIRUSA: Kad pročitate ovo, I VI ĆETE SE UPLAŠITI!

Oni će najverovatnije biti neutralni, odnosno nepromenjeni ili manje opasni od prethodnog soja.

Objavljeno:

Čuveni hrvatski naučnik Igor Rudan napisao je novi tekst o koronavirusu, a preneo ga je Večernji.hr.

Prenosimo ga i mi:

"Za sve koji su pažljivo pročitali moju prethodnu analizu, koju su preneli Večernji list i Indek.hr, sada dolazi objašnjenje zašto se Evropska unija toliko plaši novog soja B.1.1.7, koji je nastao negdje u Kentu u Engleskoj , i sada je postao dominantni soj u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Od samog početka pandemije objasnio sam u svojim intervjuima i kolumnama da se epidemiolozi najviše plaše nepredvidljivih mutacija virusa tokom pandemije. U svom prvom intervjuu naglasio sam da se epidemiolozi još više plaše mutacija koje omogućavaju da se virus širi uspešnije i brže od onih koje omogućavaju da dovede do većeg mortaliteta kod bilo koje zaražene osobe.

Sojevi virusa koji su stekli nove mutacije, što im omogućava brže širenje među ljudima, imaće prednost u odnosu na prethodne vrste. Kroz proces prirodne selekcije, uskoro će ih nadmašiti. Oni će početi kao vrlo retki sojevi koji se razviju u samo nekoliko jedinki, ali će vremenom postati dominantni na nivou celokupne populacije.

S druge strane, mutacije koje virus čine smrtonosnijim za domaćina, neće mu dati prednost u selekciji, naprotiv. Takve vrste biće teže proširiti na druge ljude nego one manje smrtonosne.

Međutim, ovde treba dobro razumeti da je stopa smrtnosti od infekcije (IFR) mnogo slabiji kriterijum za prirodnu selekciju novih sojeva virusa od brzine širenja (osnovni broj reprodukcije / stopa, R0).

Stoga će neka nova mutacija u genomu virusa, koja mu omogućava mnogo uspešnije širenje od osobe do osobe, dovesti do vrlo brzog širenja ovog specifičnog soja. Ali šta je sa njegovom smrtonosnošću? Zapravo se najčešće radi o pukoj sreći ili nesreći. Geni odgovorni za letalnost biće uglavnom negde drugde u genomu virusa, odnosno oni će se razlikovati od onih važnih za uspeh prenosa (osim tamo gde su obe osobine donekle povezane i uslovljene istim genima, pa ti geni pokazuju takozvane „pleiotropne efekte ").

Ali ako zanemarimo ove slučajeve pleiotropije, ta mutacija, ili nekoliko njih, na genu u RNK virusa SARS-CoV-2, koji je omogućio da se virus širi mnogo brže, dovešće do širenja specifičnih varijanti geni odgovorni za „letalnost". koji su pronađeni na potpuno istoj RNK istog soja virusa, tj. nečemu poput pokupljenih „autostopera" (takozvani "efekat stopiranja").

Tako pokupljene varijante „stopiranja“ za „letalnost“ mogu biti nepromenjene od pretežnog, tj. Nekog originalnog ili prethodnog najuspešnijeg soja virusa; ili mogu sadržati i mutacije. Ove mutacije u drugom delu genoma virusa mogu ga učiniti više, ili manje opasnim, za zaražene. Oni će najverovatnije biti neutralni, odnosno nepromenjeni ili manje opasni od prethodnog soja. Manje je verovatno da ćemo imati toliko nesreće da budemo opasniji.

Zbog toga sam u svom poslednjem postu napisao da bismo zaista imali puno nesreće da pronađemo neke nove mutacije zbog kojih je nosač smrtonosniji na tim novim, mutiranim sojevima koji se brže šire i tako nam stvaraju velike nove probleme.

Sada je veoma važno dobro proučiti sliku koju je napravio briljantni mlađi naučnik Adam Kučarski iz „Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu“. Slika prikazuje očekivani broj smrtnih slučajeva tokom 30 dana za 3 različita soja virusa SARS-CoV-2 sa pojednostavljenim, ali prilično realnim scenarijem u kojem je početna situacija 10.000 zaraženih pojedinaca, IFR je 0,8%, a R0 1,1 (verujem da do sada svi razumete ove parametre i vidite da su sasvim očekivani).

U ovoj situaciji, sivi soj započinje sa nešto manje od 100 smrtnih slučajeva dnevno, zatim pojedinačne tačke predstavljaju periode od 6 dana, a završavaju se 30 dana kasnije sa nešto više od 100 smrtnih slučajeva dnevno. Ni tačni brojevi zapravo nisu bitni, videćemo uskoro zašto.

Pogledajmo sada crveni soj. Širi se istom brzinom kao i izvorni soj virusa, ali je mutirao tako da ubija 50% više ljudi. Stoga prvog dana ubije nešto više od 100 ljudi, a 30 dana kasnije dostigne skoro 200 smrtnih slučajeva dnevno.

Međutim, sada dobro pogledajmo šta možemo očekivati od narandžastog soja virusa u ovim okolnostima, koji ima istu stopu smrtnosti (IFR) kao i izvorni soj, ali se širi 50% brže, odnosno njegov R0 je 50% veći ? Zaraziće toliko ljudi za 30 dana, da se može očekivati blizu 1.000 smrtnih slučajeva. U poređenju sa originalnim sojem, ovo je oko 8 puta više smrtnih slučajeva tokom istog vremenskog perioda od 30 dana.

Sad samo da dodamo da varijanta poreklom iz Kenta u Engleskoj, nazvana B.1.1.7, čini „COVID 2.0“, jer se širi za oko 50-60% brže od originalnog soja. Eto, to je razlog velike zabrinutosti zemalja EU i tendencije većine vlada ka strogim merama zatvaranja. Nemačka kancelarka Angela Merkel juče je prvi put počela da pominje da je u tako novim okolnostima realno čak i početi razmišljati o strategiji kojom bi se virus pokušao iskorijeniti unutar nacionalnih granica, jer protiv takvih sojeva jednostavno nije moguće boriti se dugoročno. Čak i najmanja greška dovešće do ogromnog povećanja broja zaraženih i umrlih, što je tragedija za sve pogođene porodice s obzirom na to da je vakcina već dostupna. I lično, još u martu i aprilu, objasnio sam zašto bi bilo idealno pokušati smanjiti broj zaraženih unutar nacionalnih granica na minimum, a zemlje koje su do danas odlučno krenule u ovu strategiju pretrpele su najmanje zdravstvene i ekonomske štete . Zbog toga su Australija, Novi Zeland, Finska, Norveška, Danska, Island počeli da usvajaju ovu strategiju po uzoru na Vijetnam, Kambodžu, Južnu Koreju, Singapur, Kinu, Tajvan i neke druge azijske zemlje.

Nažalost, kao da sve ovo već nije dovoljno loša vest, juče smo dobili još jednu. Preliminarni rezultati nekoliko istraživačkih grupa u Velikoj Britaniji pokazuju da ne samo B.1.1.7. virusni soj se širi 50-60% brže nego što smo imali i toliko loše sreće da je čak 30% smrtonosniji od originalnog soja. Večeras sam temeljito proučio izveštaj grupe stručnjaka britanske vlade pod nazivom Savetodavna grupa za nove i nove respiratorne pretnje (NERVTAG). Iako se njihova preliminarna analiza trenutno zasniva na uzorku od samo 8% smrtnih slučajeva koje su mogli uzeti u obzir, zabrinjavajuće je što podaci različitih grupa na različitim mestima sasvim jasno ukazuju na povećanu stopu smrtnosti i treba ih pažljivo nadgledati.

Sada je logično pitanje: da li virus može mutirati i na taj način izbeći imunološki odgovor izazvan vakcinacijom? U principu je i to moguće, ali već smo imali dovoljno nesreća da bismo započeli 2021. godine i sada bi bilo dobro da nam se bar to ne dogodi.

Ali ova pandemija postala je prava epidemiološka noćna mora. Kad god bi se na kraju tunela pojavilo svetlo, ubrzo bismo videli da su samo farovi novog teretnog voza išli ka nama i trebalo bi to nekako da izbegnemo, a ne izlaz iz tunela.

Sada je veliki izazov donositi odluke o merama tokom februara i marta za siromašnije evropske zemlje poput Hrvatske. Slovenija i Bosna i Hercegovina su već praktično druga i treća najteže pogođena država na svetu, a Severna Makedonija i Crna Gora su u, ili su vrlo blizu, prvih 10. Ni Hrvatska, nažalost, nije daleko. Imamo nezgodnu kombinaciju ekonomske snage i starosne strukture - naša ekonomija je već teško pogođena ovom krizom, a udeo starijih, ranjivih i rizičnih ljudi u ukupnoj populaciji je prilično velika.

Ako trenutne mere ostavimo na snazi, to će biti veoma loše za ekonomiju. Ako ih se odreknemo, proljeće bismo mogli dočekati kao jednu od rijetkih najteže pogođenih zemalja na svijetu, ni mi više nismo daleko od toga. Pored toga, ako dođe do novog soja B.1.1.7. nama bi čak i postojeće mere mogle biti nedovoljne.

Veoma je dobro što broj zaraženih i hospitalizovanih trenutno opada, ali zbog svega što je pomenuto u ovom tekstu, pred nama je i najteži period. Tokom prvog meseca vakcinacije moći ćemo da vakcinišemo samo do 2% populacije, a globalna potražnja je trenutno takva da se dalje isporuke odlažu. Prag za kolektivni imunitet je 70% za roditeljski soj, ali za B.1.1.7. biće veće zbog uspešnijeg širenja, tj. više od 80% ljudi moraće da se vakciniše vakcinom koja je efikasna 95%. Istovremeno, vakcina nema dozvolu za decu, a rezultati prvog istraživanja pokazuju da se ovaj novi soj efikasnije širi među decom od originalnog soja započetog iz Vuhana.

Voleo bih da su vesti bolje, ali tako stvari danas izgledaju. Šta može da se uradi? Prvo vakcinišite starije od 70 godina što je pre moguće, kako bismo barem smanjili broj umrlih ako novi soj započne B.1.1.7. raširena i u Hrvatskoj. Drugo, da se poboljša granična kontrola, kako bi se bar što duže odložio ulazak novog soja B.1.1.7. na teritoriju Hrvatske. Treće, započnite intenzivno nadgledanje sojeva virusa prisutnih u našoj zemlji, jer ako je soj B.1.1.7. stigli, to moramo znati i učiniti sve da se zarazimo i izolujemo njihove kontakte.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Večernji.hr)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.