VEROVALI ILI NE, HRVATI IZRUČUJU KOLUMBIJCA ZBOG SRBA! Za sve je kriv sporazum iz 1901. KRALJEVINE SRBIJE i SAD

Da pravni sporazumi ponekad mogu biti poput nečeg što je urezano u kamen, svedoči jedan primer sa zagrebačkog Okružnog suda. Tamo je, naime, u toku postupak izručenja Kolumbijca Davida Kardone (54) SAD-u zbog sumnje da se bavio međunarodnom trgovinom drogom i da je povezan s terorističkim organizacijama.

Nasleđivanje sukcesije

A sporazum na osnovu kojeg ga se izručuje Amerikancima star je 117 godina! Da stvar bude bolja, reč je o sporazumu koji su 25. oktobra 1901. potpisali Kraljevina Srbija i SAD i koji je na snagu stupio pola godine kasnije. Taj sporazum sukcesijom je prenesen na bivšu Jugoslaviju, a nakon njenog raspada i na države koje su nakon toga nastale, uključujući i Hrvatsku. Spomenuti sporazum, navodi se i u dokumentaciji američkog Stejt Departmenta, jedan je od 109 sporazuma koje je SAD potpisao s raznim zemljama o međusobnom izručenju osumnjičenih i optuženih za razna krivična dela.

U dokumentu Stejt Departmenta kao zemlja potpisnica navodi se Jugoslavija, s naznakom da se sporazum odnosi i na zemlje nastale raspadom bivše države. Sporazum o izručenju iz 1901. tako reguliše da vlade SAD-a i Kraljevine Srbije pristaju na međusobno izručenje optuženih ili osuđenih osoba za zločine koji su počinjeni na teritoriju jedne ili druge zemlje. Definiše i da se mogu izručiti osobe koje su nakon počinjenog zločina pobegle u jednu ili drugu zemlju i da te osobe na temelju dokaza o krivici mogu biti pritvorene.

Pradavni sporazum o izručenju odnosi se na veći broj keuvučnih dela, kao što su ubistva, pa se onda definiše da u ubistva spadaju mučka ubistva (što bi u današnjoj pravnoj terminologiji verovatno bilo teško ubistvo), ubistva roditelja, dece, trovanje, obično ubistvo, čak ako je počinjeno i iz nehaja, ali i pokušaj ubistva. Takođe, SAD i Kraljevina Srbija pre 117 godina međusobno su se obvezali da će izručivati i osobe koje se traže zbog paljenja, razbojništava, silovanja, otmica, prevara, utaja, utaje, rušenja železničkih pruga, zločina počinjenih na moru kao što je piratstvo...

Po katalogu krivičnih dela moglo bi se čak reći da je sporazum iz 1901. bio ispred svog vremena, a u današnjim odnosima SAD-a i Hrvatske primenjuje se jer Hrvatska nakon raspada Jugoslavije nije potpisala sa SAD-om novi sporazum o izručenju. Uz postojeći sporazum iz 1901., kada su u pitanju izručenja između SAD-a i Hrvatske, primenjuje se i Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći, kojim je definisana ta pravna problematika. Inače, prema postojećem sporazumu Hrvatska je SAD-u već izručivala osobe koje su oni tražili, poput dilera droge i ukrajinskih hakera, a oni su nama izručivali uglavnom osobe optužene za ratne zločine, bilo da su ti zločini počinjeni u Domovinskom ili Drugom svetskom ratu.

Najpoznatiji izručenik iz Amerike u Hrvatsku svakako je bio Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova u vladi NDH i jedan od potpisnika Rimskih ugovora kojima je Ante Pavelić Dalmaciju i Istru predao fašističkoj Italiji Benita Musolinija. Artuković je izručen 1986. tadašnjoj Jugoslaviji zbog ratnog zločina. Na suđenju u Zagrebu osuđen je na smrtnu kaznu, ali kazna nije izvršena jer je umro u zagrebačkoj zatvorskoj bolnici 1988.

Kokainom hteli da plate oružje

Što se pak tiče Kordone, on je krajem oktobra na osnovu crvene Interpolove poternice koju je za njim raspisao SAD uhapšen u Zagrebu. Malo nakon njega, na zagrebačkom aerodromu uhapšene su još dve osobe, a u privatnom avionu kojim su iz Malija doputovali u Zagreb policija je našla kilogram kokaina vrlo visoke čistoće. Sumnjalo se da su tim kokainom hteli da plate oružje namenjeno islamskim teroristima u Africi.

Kordona se predstavljao kao poslovni čovek, a na radaru američke DEA-e našao se kada je pre pola godine kod Barbadosa zaplenjena jahta s oko 600 kilograma kokaina. Amerikanci su kokain povezali s njim pa su ga počeli tajno nadzirati i pratiti, a tada su uočili i da komunicira s nekim terorističkim organizacijama. Kupovina oružja njemu i njegovim kompanjonima izjalovila se, a istražitelji sumnjaju da su “pali” na probnom letu koji je trebalo da testira sposobnost hrvatskih tajnih službi da otkriju ovakve “poslovne” aranžmane.

Kordona se nakon hapšenja složio s izručenjem SAD-u, a kada bi to trebalo da se dogodi, odlučiće vansudsko veće zagrebačkog Okružnog suda. Kada odluka postane punomoćna, verovatno će je realizovati MUP i maršalska služba SAD-a, koja je u SAD-u zadužena za transport i predaju zatvorenika. Hoće li SAD tražiti i da im se izruče Kordonini kompanjoni ili će se njima suditi u Hrvatskoj, još se ne zna. Jedan od njih dvojice takođe je državljanin SAD-a.

Samo je šest priznatih država koje nisu članice Interpola pa nikog ne izručuju

Kako sve više zemalja ima međusobne sporazume o izručenju optuženih i osuđenih osoba, kriminalcima postaje sve teže da nađu utočište od zakona. Ipak, šest priznatih država nisu članice Interpola pa na njihovoj teritoriju nema hapšenja po međunarodnoj poternici: Severna Koreja, Mikronezija, Kiribati, Palau, Tuvalu i Vanuatu. Ipak, ponekad i države opstruiraju izručenja, kao što to radi Mađarska koja Hrvatskoj ne želi da izruči šefa MOL-a. BONUS VIDEO:

(Espreso.co.rs/Večernji.hr)