ISPRAVKA: Decu u crnogorskim vrtićima NE UČE incestu
Vrtić / Ilustracija, Foto: Profimedia

SPORNA BAJKA

ISPRAVKA: Decu u crnogorskim vrtićima NE UČE incestu

Mnogo polemike je bilo oko ovoga

Objavljeno: 17:57h
  • 1

*Napomena: Ovaj članak je ispravljen zbog insinuacije da u crnogorskim vrtićima "decu uče incestu". Izmenjen je deo teksta u kojem se ovo tvrdilo, kao i naslov. Tekst je izmenjen na osnovu analize portala Raskrinkavanje.me

Deo bajke "Magareća koža" se pojavio na Tviteru i šokirao korisnike ove mreže, a neki komentari su bili da je ovo "sramno promovisanje incesta".

"Dani su prolazili a kralj se pitao kako će pronaći kraljicu lepšu od njegove žene. Jednoga dana, gledajući svoju ćerku, shvatio je da je ona već postala žena i da je lepša od svoje majke. Ne želeći da prekrši obećanje dato ženi, kralj je rekao ćerki: "Kćeri moja, moram ispuniti obećanje koje sam dao tvojoj majci. Ti si jedina žena koja je lepša od nje. Moram te oženiti".

Nakon što je objavljen deo iz bajke počela su nagađanja o kojoj priči je reč. Citirani deo pripada bajci "Magareća koža" francuskog autora Šarla Peroa (1628-1703), autora brojnih bajki, "Zlatokose", "Mačka u čizmama", "Pepeljuge", "Lepotice i zver", "Crvenkape", čije je prvo delo "Uspavana lepotica“ objavljeno 1696. godine, bez autorovog potpisa (njegova prva zbirka je „Priče i bajke iz starih vremena s poukom“-

"Odvratno", "Incest na mala vrata", "Bljak, mi smo u paklu, nema dalje", samo su neki od komentara, a pojedini Tviteraši navode da je najbitnije vreme u kojem je nastala bajka.

Iz Zavoda za školstvo Crne Gore, koji utvrđuje kvalitet vaspitno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama, su za portal Raskrinkavanje.me kazali da nemaju saznanja da su roditelji imali prigovor da se djeci u našim predškolskim ustanovama čita bajka „Magareća koža“. Naglašavaju da programi za djecu uzrasta od 3-6 godina ne sadrže predložene tekstove-bajke, već da vaspitači samostalno, shodno svom obrazovanju i iskustvu, vrše izbor, prije svega imajući u vidu uzrast djece, književno-estetski kriterijum, ali i emocionalni odnos koji dijete uspostavlja sa književnim tekstom.

„Vaspitači su edukovani da izvrše izbor teksta koji je primjeren uzrastu djece sa kojima rade i osluškuju reakciju djece. Predmetna bajka je obimna za predškolski uzrast pa je poželjno čitanje u prilagođenoj (skraćenoj) verziji. Važno je naglasiti da čitanje bajke predškolcima nije jednosmjerna aktivnost. Nju prate komentari i razgovor sa djecom, naročito ako ih nešto uznemirava ili zbunjuje. Osim toga, pomoću slikovnica sa dopadljivim likovnim prikazima likova i događaja, dijete ulazi u maštoviti svijet bajke i svijet čitanja. Za pozitivan djetinji doživljaj bajke presudno je važan srećan kraj“, navode iz Zavoda za školstvo.

Posebno ističu da nije prihvatljivo da se iz književnog konteksta istrgne jedan segment jer nas to, kako ocjenjuju, može navesti na pogrešne ili površne zaključke.

„Mnoge bajke bi se mogle naći na spisku neprimjerenih edukativnih sadržaja kao što su: Pepeljuga, Crvenkapa, Ružno pače, Ivica i Marica... sa aspekta navodne promocije neprihvatljivih oblika ponašanja, ljudskih prava, nasilja, govora mržnje, stereotipa. Tako bismo autoru Crvenkape mogli zamjeriti surovi postupak lovca kad vuku raspori stomak! Ružno pače biva prihvaćeno tek nakon što postane prelijepi bijeli labud!“, dodaju iz Zavoda za školstvo pojašnjavajući da je u djelu „Magareća koža“ naum kralja da se oženi kćerkom stvoren u službi motivacije i stvaranja zapleta.

„Kralj je sebičan, samoživ, bestidan, ne mari za sreću svoje kćerke i do realizacije njegove zle namjere ne dolazi. Pouka (poenta) bajke je da u životu ne treba odustajati od prave ljubavi (pravde, istine), već se treba istinski boriti kako bismo se oduprli svim iskušenjima“.

Iz Zavoda za školstvo navode i da je važan ugao gledanja priče, kao i vrijeme nastanka bajke, te da je osnovna pedagoška vrijednost bajki podučavanje o etičkim kategorijama.

„Vrijednosti i vrline koje želimo da prenesemo djeci sadržane su u osnovnim načelima bajki: dobro se dobrim vraća, a laž bude otkrivena. Izuzetno je važno što bajke stimulišu razvijanje socijalno-emocionalnih vrijednosti kao što su: ljubav, istina, dobrota, požrtvovanost, upornost, tolerancija, optimizam. Bajke imaju osoben, univerzalni jezik kojim uspješno korenspodiraju sa najmlađima kroz dugi niz vjekova i upućuju djecu ka kritičkom mišljenju, na odnos uzrok-posljedica, odluka-djelo junaka. Osim što podstiču fantaziju i maštovitost, bajke djeci otvaraju vidike izvan njihovog realnog svijeta koji ih okružuje: roditelji, brat, sestra. dom, vršnjačka grupa. Tek stariji predškolci mogu da razlikuju empirijsku stvarnost od medijske stvarnosti. Tada zapravo treba započeti na prvim koracima u medijskom opismenjavaju djece“, zaključuje se u odgovoru.

Netačne su i neutemeljene tvrdnje poput onih da bajka ima za cilj promovisanje incesta, te da su deca u vrtićima izložena grozotama.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Blic žena)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
Inicijalizacija u toku...

Espreso.co.rs


Adria media