UGLEDNI PROFESOR OTKRIO TAJNU SREĆNOG ŽIVOTA: Nema veze sa novcem i poslom, ZAPANJUJUĆE!
Foto: Profimedia

OTKRIVENO

UGLEDNI PROFESOR OTKRIO TAJNU SREĆNOG ŽIVOTA: Nema veze sa novcem i poslom, ZAPANJUJUĆE!

U razgovoru koji je streaman milion puta, Robert Waldinger podelio je jedno od svojih ključnih zapažanja: Najvažnija poruka koju dobivamo iz 75-godišnjeg istraživanja je sledeća: dobri odnosi čine nas srećnijima i zdravijima.

Objavljeno:

Po mišljenju grčkog filozofa Platona, kako bismo mogli voditi srećan život, naša tri dela duše, razum, volja i želja, moraju biti u skladu jedni s drugima ili učiniti ono što im je zadatak: razum vlada, volja će se pobrinuti za to da sledimo njegove upute, a želja daje energiju koja nas pokreće - idealno je držati želju pod kontrolom volje u smeru koji nam daje razum. Danas, nakon gotovo 2500 godina i bezbroj istraživanja, teorija i zapažanja o sreći, jasno je sledeće: koliko god uverljiva i istinita bila Platonova (ovde vrlo pojednostavljena i skraćena) teorija duše, pitanje što čini srećan i uspešan život očito nije iscrpno odgovoreno. A to je verovatno već tada bilo jasno i samom Platonu. 'Harvard study od adults development': 80 godina podataka o brigama i sreći Robert Waldinger, profesor i psihijatar s Harvarda, već nekoliko decenija bori se s pitanjem o srećnom, dobrom životu s psihološkog gledišta. Kao četvrti voditelj „Harvard study od adults development“, može se poslužiti iznimno značajnim podacima: u okviru ovog jedinstvenog dugogodišnjeg istraživanja naučnici neprestano promatraju i ispituju grupi muškaraca od 1938. godine o njihovom životnom putu. Od prvotnih 724 ispitanika danas ih je živo još 60, ali je grupa ispitanika u međuvremenu proširena na više od 2.000 dece i neke partnere izvornih kandidata. Uz pomoć podataka, koji se ne prikupljaju samo uz pomoć upitnika, nego i u dodatnim intervjuima licem u lice, psiholozi mogu tačno razumeti kakvi su životi njihovih ispitanika. Koje su krize morali savladati? Kako su ih (uspešno) savladali? Koje su brige imali? Koliko su uspešni u svom poslu, braku? Kako se osećaju pod kojim okolnostima? Ukratko: o ljudima možeš saznati neverovatno puno. U razgovoru koji je streaman milion puta, Robert Waldinger podelio je jedno od svojih ključnih zapažanja: Najvažnija poruka koju dobivamo iz 75-godišnjeg istraživanja je sledeća: dobri odnosi čine nas srećnijima i zdravijima. Tačka.

Srećne devojke, Sreća, Srećne
foto: Profimedia

Svejedno je radi li se o prijateljstvu, vezi ili porodičnim odnosima. „Ispada da su ljudi koji su društveno povezani sa svojom porodicom, s prijateljima, sa zajednicom, srećniji, zdraviji i žive duže od ljudi koji imaju manje dobre odnose“, rekao je psihijatar. Suprotno od toga, ljudi koji su usamljeniji nego što bi želeli biti, manje su srećni: „Zdravlje im se pogoršava ranije u srednjoj životnoj dobi, funkcija mozga opada i umiru pre nego ljudi koji nisu usamljeni.“

Robert Waldinger naglašava da nije presudna količina naših društvenih veza, nego njihova kvaliteta. Kako bi ih klasifikovao, naveo je u intervjuu s psihologom dr. Leonom Windscheidom sledeći kriterij: „Koliko ljudi poznaješ koje bi mogla nazvati usred noći ako se osećaš loše ili se bojiš?“ Prema rečima stručnjaka, svako ko se seti barem jedne osobe koja odgovara ovom pitanju znatno je srećniji od nekoga ko ne može navesti niti jedno ime. „Dobar život sastoji se od dobrih odnosa“, rekao je Waldinger. Ne od puno njih.

Na prvi pogled, ovo zapažanje iz harvardskog istraživanja može se nekima od nas zaista činiti toliko očitim da nam i nije baš posebno impresivno - i da poruka, koju bismo iz njega mogli izvući, nije impresivna. Uostalom, sve je to previše očito: naravno da se osećamo srećnije kad u životu imamo ljude s kojima uživamo provoditi vreme, na koje možemo računati sto posto, koji nas poznaju, razumeju i vole. Mogli smo to shvatiti i bez istraživanja..

Ali ako je to tako jasno: zašto neki ljudi, na primer, ulažu više energije u svoju karijeru nego u prijateljstvo? Zašto jedna osoba provodi večeri u uredu umesto s prijateljem ili partnerom? Zašto neko daje prednost posetu teretani nego posetu dobrom prijatelju u bolnici? Ako su bliski odnosi središnji faktor stvarne, dugoročne sreće, imalo bi smisla staviti naša prijateljstva, ljubavne veze, odnose s roditeljima i braćom i sestrama iznad svega u našem životu. I ko zna, možda će, kad uzmemo u obzir naše odluke i prioritete, to takođe dovesti do lakšeg usklađivanja naša tri dela duše.

)Espreso, Miss7)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.