DR SVETLANA STANIŠIĆ KONAČNO REŠILA DILEMU DA LI JE MLEKO OPASNO PO ZDRAVLJE: Neće vam biti SVEJEDNO zbog OVIH REČI
Foto: Privatna arhiva

PAŽNJA

DR SVETLANA STANIŠIĆ KONAČNO REŠILA DILEMU DA LI JE MLEKO OPASNO PO ZDRAVLJE: Neće vam biti SVEJEDNO zbog OVIH REČI

"Mnogo ljudi koji smatraju da je mleko štetno, nemaju ništa protiv jogurta a razlika između mleka i jogurta je samo u prisustvu Lactobacillusa", tvrdi prof. dr Stanišić

Objavljeno:

Često se može naići na tvrdnje kako je mleko veoma štetno za zdravlje, kako izaziva kancer, kako izaziva akne i kako utiče na zadržavanje vode. Verujem da sam nešto i propustila od tvrdnji koje možete naći po novinama ili koje možete čuti od velikih gurua i stručnjaka, i pošto je priča o mleku dosta opširna, samo ćemo se osvrnuti na popularnu filozofiju o štetnosti mleka, započela je za Espreso poznata prof. dr Svetlana Stanišić.

Kada neko tvrdi da je mleko štetno, obavezno pitam – zašto? I možda najčešći argument za isključivanje mleka iz ishrane je taj da su ljudi sisari, a da sisari prirodno koriste mleko samo na početku svog života, što bi u slučaju ljudi bilo do nicanja zuba. Sa nicanjem zuba, deci je omogućeno da pređu na čvrstu hranu. Međutim, ono što treba imati u vidu jeste da je priroda ograničila dojenje na kratak period ne zato što je štetno piti mleko tokom celog života, nego zato što je dojenje proces koji je veoma energetski zahtevan, tako da bi majka bilo životno ugrožena ako bi morala dete da doji godinama. Dakle, priroda je vodila računa o tome da majka preživi i da bude sposobna za odgajanje tog deteta, kako bi vrsta opstala.

Mleko
foto: Profimedia

Drugo, tokom dojenja zbog hormonskog statusa žena ima veoma male šanse da ponovo ostane u drugom stanju, a iz ugla evolucije, poželjno je da ovi “prekidi plodnosti” budu što kraći, odnosno da žena što pre povrati svoju plodnost. Prema tome, upotreba mleka posle nicanja zuba nije štetna već je, u prirodnom okruženju u kome su ljudi živeli i sa mogućnostima koje su imali, bila neekonomična. Predugo dojenje je iz ugla prirode bio čist trošak.

Međutim, kako je ljudska vrsta superiornija od drugih vrsta zbog razvijene svesti, danas je izrabljivanje drugih živih bića, u šta spada upotreba životinjskog mesa, perja, kože, pa i upotreba životinjskog mleka, samo jedan od prihvaćenih načina za unapređenje kvaliteta ljudskog života. Dakle, mi koristimo superiornu poziciju u prirodi da uzmemo ono najvrednije od drugih vrsta, a to su njihova tela i tečnost koja je namenjena najosetljivijoj kategoriji sisara – bebama.

Da je mleko zaista opasno po zdravlje, zar bi priroda dozvolila da se mlekom hrane najmlađi i najneotporniji? Zar bi priroda uredila da nejak organizam mladunčeta, koji je osetljiv zbog rasta i razvoja zavisi samo od mleka nekoliko meseci? Na kraju, zar bi bebe na formuli koja se pravi od kravljeg mleka napredovale da je mleko otrovno? Naravno da ne.

Mleko
foto: Profimedia

A onda osim ovakvih stavova može se čuti i stav da je nemoguće da su svo to mleko u prodavnicam dale krave. Ne znam kakvu ideju imaju oni koji tako govore, jer ne verujem da bi neko trošio naftu za proizvodnju mleka. Ono što može da se desi jeste da mlečna industrija u periodima kada je priliv mleka visok skladišti mleko u prahu, da bi kasnije taj prah rastvarala u periodima kada priliv nije toliko visok. Ali ovo ne ide značajno na račun hranljivosti.

Dalje, stručnjaci koji zagovaraju hrono ishranu savetuju izbacivanje mleka i mlečnih proizvoda, iako dr Delabos koji je začetnik ove prakse zapravo nikad nije dao objašnjenje za ovakav stav. Na kraju, mnogo ljudi koji smatraju da je mleko štetno, nemaju ništa protiv jogurta a razlika između mleka i jogurta je samo u prisustvu Lactobacillusa, što možete obezbediti i kroz probiotik, kao i u sadržaju laktoze i to je tako minimalna razlika – naime mleko ima svega 1-1,5 gram laktoze nego jogurt više na 100 ml, a to je 4-6 kcal.

Da zaključimo ovu temu, mleko nije opasno po zdravlje. Međutim, unos mleka kod nekih ljudi može da pokrene stvaranje akni ili povećanje telesne mase ili zadržavanje vode, završila je prof. dr Svetlana Stanišić.

(Espreso/Vanja P.)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.