Otkrivena JEZIVA povezanost ČAČKANJA NOSA i Alchajmerove bolesti: Šokiraćete se!
Nos, Foto: Ilustracija

AU, KO BI REKAO

Otkrivena JEZIVA povezanost ČAČKANJA NOSA i Alchajmerove bolesti: Šokiraćete se!

Nedavno objavljena naučna studija upućuje na nategnutu, ali moguću vezu između čačkanja nosa i većeg rizika od demencije.

Objavljeno:

U slučajevima kad čačkanje nosa oštećuje untrašnja tkiva, ključne vrste bakterija imaju lakši pristup samom mozgu koji onda reaguje na njihovu prisutnost na načine koji nalikuju simptomima Alchajmerove bolesti.

Ovaj zaključak treba uzeti s rezervom – između ostalog i zbog toga što su se sva istraživanja, koja to potvrđuju, bavila miševima, a ne ljudima – ali rezultati svakako opravdavaju daljnja istraživanja jer bi to moglo unaprediti naše znanje o tome kako dolazi do Alchajmerove bolesti, nečemu o čemu se još uvek vrlo malo zna.

Grupa naučnika sa Univerziteta Grifit u Australiji u testovima je koristila bakteriju koja se zove Chlamydia pneumoniae, koja može da zarazi ljude i koja uzrokuje upalu pluća. Ista bakterija je takođe uočena u mozgu većine ljudi koje pogađa poodmakla demencija.

Njihov rad je pokazao da kod miševa ta bakterija može putovati preko olfaktornog živca koji spaja nosnu šupljinu i mozak. Štaviše, u slučajevima kad bi došlo do oštećenja epitela, tj. tankog tkiva u gornjem delu nosne šupljine, upale nerva bi bile još gore.

U takvim okolnostima mozgovi miševa bi počeli da gomilaju veće naslage amiloid-beta proteina, proteina koji mozak proizvodi kao odgovor na upalna stanja. Veće koncentracije naslaga, tj. grudica ovog proteina su takođe nađene kod ljudi koji boluju od Alchajmerove bolesti.

Oko 90 posto ljudi „kopa“ nos

Iako nije sasvim sigurno da dolazi do istog efekta i kod ljudi, ili da su uopšte naslage amiloid-beta proteina uzročnici Alchajmerove bolesti, ipak vredi nastaviti s novim istraživanjima u obećavajućem smeru, kako bi se bolje razumeo taj vrlo česti neurodegenerativni poremećaj.

“Sada treba sprovesti ovakvo istraživanje i na ljudima, kako bismo potvrdili funkcioniše li isti mehanizam i kod njih na takav način”, kaže Sent Džon.

“Takva istraživanja imaju puno zagovornika, ali nisu još završena. Ono što sigurno znamo jeste da je ova ista bakterija prisutna i kod ljudi, ali za sada još ne znamo kako tačno tamo dođu.”

Čačkanje nosa nije baš retka pojava. Zapravo, po jednoj studiji iz 1995. moguće je da 90 odsto ljudi to radi, a primećeno je i kod niza drugih vrsta životinja. Korist od te navike nije sasvim razjašnena, ali ovakva istraživanja bi trebalo da nas nateraju da razmislimo pre nego stavimo prst u nos.

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.