SEČKO, KOLOŽEG, BREZEN, KOLEDAR: Zaboravljene srpske reči - znate li šta predstavljaju?
Foto: Srpski državni kalendar

jezik

SEČKO, KOLOŽEG, BREZEN, KOLEDAR: Zaboravljene srpske reči - znate li šta predstavljaju?

Srbi su, slično Hrvatima, Česima, Poljacima, Belorusima i Ukrajincima, imali svoja, slovenska imena za mesece u godini sve do 1921 godine, kada su ukazom srpskog kralja Aleksandra ta imena zabranjena za dalju upotrebu.

Objavljeno: 21:03h

Imena kalendarskih meseci kakva danas koristimo u Srbiji deluju kao da su tu od pamtiveka. Ipak, to nije tako. Zna se tačno kada su i kojim dekretom u Srbiju uvedena latinska imena: januar, februar, mart, april, maj, jun, jul, avgust, septembar, oktobar, novembar i decembar. Svega tri godine nakon sticanja nezavisnosti, 1881, Kneževina Srbija potpisala je takozvanu Tajnu konvenciju sa Austrougarskom, kojom je između ostalog Srbiji nametnuto da mora koristiti "evropski" kalendar.

Stranica iz Državnog kalendara Kraljevine Srbije za 1898. godinu
Stranica iz Državnog kalendara Kraljevine Srbije za 1898. godinufoto: Srpski državni kalendar

"Evropski" kalendar koji je tada Srbija prihvatila bio je Julijanski, kalendar nastao za vreme Julija Cezara, onaj koji mi danas zovemo "stari kalendar" ili "crkveni kalendar". To je kalendar prema kojem neki Srbi danas ponosno slave "srpsku" novu godinu, verujući da čine nešto što u Srbiji ima hiljadugodišnju tradiciju. Zapravo, julijanski kalendar se u Srbiji koristio kao zvanični samo četrdeset godina - od 1881 do 1921, kada je kralj Aleksandar uveo korišćenje gregorijanskog kalendara na celoj teritoriji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

foto: Srpski državni kalendar

Pre 1881 godine, u Srbiji se koristio kalendar svetog Save. "Kad sunce u podne 2 biljara(aprila) "pređe preko Pećke patrijaršije počinje Novo leto 7528. po srpskom kalendaru Svetoga Save," kaže najbolji poznavalac kalendara svetog Save u današnjoj Srbiji, protođakon Ljubomir Ranković, doktor teoloških nauka i predavač Bogoslovskog fakulteta u Beogradu.

Ali, šta je to biljar?

Biljar je jedno od slovenskih i srpskih imena koje se koristilo za četvrti mesec u godini. Vuk Karadžić je u svom Rečniku zabeležio sledeća imena za mesece u godini, koja su se koristila u zavisnosti od dijalekta i regiona.

(januar) - siječanj / sečanj / sečko / sečen* / koložeg

(februar) - veljača* / aveljača / derikoža

(mart) - ožujak* / suhi / brezen

(april) - travanj* / lažitrava / biljar / biljober

(maj) - svibanj / cvjetni / cvetan*

(jun) - lipanj* / izok / trešnjar / trešnjober

(jul) - srpanj* / žarki / gorešnjak / žetvar

(avgust) - kolovoz* / gumnik

(septembar) - rujan* / grozdober

(oktobar) - listopad* / šumopad

(novembar) - studeni* / gruden

(decembar) - prosinac* / koledar

Postojala su i u srednjovekovnoj srpskoj državi, kao i u novovekovnoj, zvanična srpska imena za mesece (*označena podebljanim slovima na prethodnom spisku). Ako zavirimo u Državni kalendar Kraljevine Srbije za 1898. godinu, u njemu vidimo da su u paralelnoj upotrebi latinski naziv za mesec i zvanični srpski naziv: januar / sečen, februar / veljača, mart / ožujak... Stanite! Pa to su hrvatska imena za mesece! Nećemo valjda da koristimo hrvatske reči za mesece na portalu Espreso, povikaće neko u komentarima.

Iz priloženog se može videti da su se u Srbiji koristili potpuno isti zvanični slovenski nazivi za mesece kao i u Hrvatskoj. Nakon ukaza kralja Aleksandra o prelasku na gregorijanski kalendar u Srbiji, ukinuta su i srpska imena meseci u godini, dok su u Hrvatskoj nastavila da se koriste do danas. Za manje od sto godina, Srbi su zaboravili da su ikada imali svoja imena za mesece u godini i sada smatraju da su to isključivo hrvatske reči.

Celokupnu digitalizovanu verziju Državnog kalendara Kraljevine Srbije možete pregledati ovde.

Ako želite da znate šta je značenje latinskih imena meseci u kalendaru koja danas koristimo, evo i tog tumačenja:

Januar: Januarius (latinski), dobio ime po Janusu, rimskom bogu ulaza, pragova, kapija, vrata, početaka i krajeva. Janus ima dva lica, svako na jednoj strani glave, kako bi mogao da vodi računa o početku i kraju svega što se dešava.

Februar: Februarius (latinski), ima potiče od termina Februa, obreda pročišćavanja koji se održavao 15. februara.

Mart: Martius (latinski), dobio ime po Marsu, rimskom bogu rata.

April: Aprilis (latinski) na latinskom znači “otvoriti”: dobio ovaj naziv jer u tom periodu cveće procveta i otvaraju se pupoljci .

Maj: Maius (latinski), nazvan po boginji Maji , boginji zaštitinici biljaka i njihovog rasta.

Jun: Junius (latinski), nazvan po boginji Junoni. Njen simbol je bio paun, jun mesec je mesec raznobojnog cveća.

Jul: Nazvan po Gaju Juliju Cezaru.

Avgust: Nazvan po Avgustu Cezaru, prvom rimskom imperatoru.

Septembar: Septem (latin), znači ‘sedam’, nekada je bio sedmi mesec u rimskom kalendaru.

Oktobar: Octo (latin znači ‘osam’, nekada je bio osmi mesec u rimskom kalendaru.

Novembar: Novem (latin), znači ‘devet’, nekada je bio deveti mesec u rimskom kalendaru.

Decembar: Decem (latin) znači ‘deset’, nekada je bio deseti mesec u rimskom kalendaru.

Bonus video:


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.