Stopa smrtnosti od koronavirusa je možda i veća nego što to govore službeni podaci, Foto: EPA/KATIA CHRISTODOULOU

o čemu se radi zapravo

SKANDAL, EVROPA KRIJE BROJ UMRLIH OD KORONE: Stvarna cifra je 60 ODSTO VEĆA?!

Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških mera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području

Objavljeno: 03.05.2020. 09:52h

Broj umrlih od koronavirusa mogao bi biti i 60 odsto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza "Financial Timesa" o žrtvama pandemije provedena u 14 zemalja.

U svim analiziranim zemljama, osim Danske, broj smrtnih slučajeva daleko je veći od službenog broja smrti od koronavirusa.

- Nažalost, za sada nemamo pouzdane podatke o višku smrti u Hrvatskoj. Naime, postojeći sistem koji je definisan zakonski ne predviđa mogućnost brzog prikupljanja i analize takvih podataka, što nam predstavlja problem u sveobuhvatnom praćenju ishoda epidemije. Preliminarni podaci koje imamo govore nam da ne postoji izražen višak smrti, ali potrebno je prikupiti podatke na isti način kako su prikupljeni i obrađeni prethodnih godina kako bismo mogli imati uporedive podatke.

Kada će moći da se izračuna koliko je tačno umrlih od koronavirusafoto: EPA/Antonio Bat

- Prema postojećem okviru, podaci su nam dostupni i možemo ih početi analizirati najranije dva-tri meseca nakon nastupa smrti jer je toliko vremena potrebno da se oni mogu proveriti i smatrati konačnima - rekao je prof. dr Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i direktor Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških mera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu ranije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju Covidu-19.

- Neke evropske države tako beleže izraženi višak smrti, poput Belgije, Italije, Francuske, Španije i Velike Britanije, dok one koje su manje pogođene virusom nemaju takav višak.

Stopa smrtnosti u nekim zemljama je daleko veća nego u drugimfoto: EPA/Antonio Bat

Pritom svakako treba naglasiti da se brojčani suvišak smrti sastoji od barem tri faktora: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su uzrokovane koronavirusom koji nije bio dijagnostikovan (neprepoznati slučajevi) i smrti koje nastaju kao posledica poremećaja u redovnom radu zdravstvenog sistema - pojasnio je prof. Polašek, koji je i član Naučnog saveta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade Hrvatske.

- Kada pogledamo podatke iz drugih zemalja i izrazimo ih kao specifične stope umiranja prema desetogodišnjim skupovima, možemo izračunati očekivani broj umrlih. Pritom, ako bi se zarazili svi ljudi u Hrvatskoj i ako bi naše stope umiranja bile iste kao u drugim zemljama, od koronavirusa u Hrvatskoj umrle bi 80.804 osobe.

Letalitet je u jasnom porastu od srednje životne dobi prema najstarijim dobnim grupama; u grupama iznad 85 godina on neretko iznosi više od 30%. Uz taj broj svakako bi trebalo uračunati i druge uzroke smrti, što bi na kraju moglo dovesti i do više od 100.000 umrlih osoba u ovoj godini - naglasio je Polašek.

Koronavirusfoto: EPA/ STEPHANIE LECOCQ, Ilustracija

Letalitet od Covida-19 u Hrvatskoj je u ovom trenutku oko tri odsto, odnosno na 2.062 potvrđena slučaja imali smo 67 umrlih.

- Međutim, bolest traje oko tri nedelje za teže slučajeve, što unosi metodološki problem izračunavanja jer u računanje mogu ući samo osobe kod kojih se bolest završila. U toj situaciji se vraćamo na 10. april 2020., kada smo imali 1.495 potvrđenih slučajeva, što uz 67 smrtnih ishoda rezultira nešto većom stvarnom stopom smrtnosti od 4,5 posto - rekao je Polašek.

Polašek ističe da će u ovoj fazi epidemije naglasak biti na ličnoj odgovornosti.

- To znači da moramo održavati fizičku distancu i na sve načine smanjivati rizik eksponencijalnog širenja virusa jer ćemo samo tako moći i očuvati zdravlje, ali i održati građanstvo.

- Ideja o otvaranju granica sa zemljama koje imaju povoljnu epidemiološku situaciju sigurno će pomoći turizmu, ali će i izgledno dovesti do povećanog rizika zaraze zbog postojanja asimptomatskih slučajeva, što će biti mač sa dve oštrice i može dovesti do još brže pojave jesenjeg talasa, a time i pogoršati našu trenutnu epidemiološku situaciju. Ovaj virus nas je do sada više puta zbunio, ali naučna zajednica dosta ujednačeno govori o izglednom povećanju rizika na jesen - upozorio je Ozren Polašek.

BONUS VIDEO:

(Espreso.co.rs)