Foto: Printscreen/Instagram/bokylicious

spremite

Ovo jelo su bake spremale čim stigne zima: Jelo je sirotinjsko, a greje bolje nego ijedno drugo

Ovaj recept potiče iz sirotinjske kuhinje i nastao je iz potrebe da radnici i težaci dobiju sit i hranljiv obrok od jeftinih sastojaka

Objavljeno: 20.11.2026. 15:05h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Iako se na prvu loptu čini neobičnim da se pasulj i testenina kuvaju zajedno, ovaj recept je zapravo pravi kulinarski dragulj Mediterana. U pitanju je izdašan i topao ručak koji su naše bake redovno spremale čim stigne zima, a njegova lepota leži u jednostavnosti i neverovatno bogatoj aromi koju mu daje dimljeno meso.

Od sirotinjske trpeze do kulinarskog klasika

Sami nazivi namirnica jasno ukazuju na snažan uticaj Mletačke republike na dalmatinsko i primorsko područje. Reč "fažol" potiče od italijanske reči "fagiolo", dok "manistra" vodi poreklo od italijanskog "minestra", što u osnovi znači supa ili čorba, ali se u Dalmaciji ovaj termin odomaćio kao naziv za samu testeninu, najčešće makarone ili takozvane "penne".

Ovaj klasik pripada čuvenoj "sirotinjskoj kuhinji" (cucina povera). Nastao je iz preke potrebe da se radnicima, težacima i mornarima obezbedi obrok koji će ih dugo držati sitima na hladnoći, a za koji nisu bili potrebni skupi sastojci.

Sve što je domaćici tada bilo potrebno jeste šaka pasulja iz ostave, malo testenine i komad suve svinjetine ili kost od pršuta koji bi jelu dali onaj prepoznatljiv, duboki šmek.

Međutim, kao i većina dalmatinskih jela, fažol i manistra se mogu spremati i bez mesa, a onda ćete reći da ste spremili "fažol i manistru na lešo".

Tajna savršene gustine

Kao i kod orze, ni fažol i manistra ne trpe klasičnu zapršku od brašna i ulja. Savršeno baršunastu, povezanu i gustu teksturu ovo jelo dobija zahvaljujući dve ključne stvari. Prva je tradicionalni dalmatinski pešt, autentična smesa od sitno seckane slanine, belog luka i peršuna, koja se strpljivo gnječi nožem dok ne postane glatka pasta, a zatim ubacuje u lonac pred kraj kuvanja.

Druga, i možda najvažnija tajna iskusnih domaćica, jeste to što se manistra nikada ne kuva odvojeno u drugoj šerpi. Testenina se ubacuje direktno u lonac sa pasuljem u poslednjih 15 minuta, pri čemu otpušta svoj skrob i prirodno zgušnjava čorbu, pretvarajući je u kremast i neodoljiv obrok.

Sastojci:

300 g pasulja (najbolje šareni ili trešnjevac)

200 g testenine (makarone, penne ili pužići)

300 g suvog mesa (panceta, suva rebra ili kost od pršuta)

1 glavica crnog luka

2 šargarepe

2 kašike pirea od paradajza (pasate)

2 lista lovora

maslinovo ulje, so i biber po ukusu

Za pešt: 50 g slanine, 3 čena belog luka i manja veza svežeg peršuna

Priprema:

Veče pre kuvanja potopite pasulj u hladnu vodu i ostavite ga da prenoći kako bi brže omekšao. Sutradan ga dobro isperite, a suvo meso kratko prokuvajte u drugoj šerpi kako bi izašao višak soli i onog oštrog dima. U velikom, dubokom loncu na malo maslinovog ulja propržite sitno seckani crni luk i šargarepu sečenu na kockice.

Kada povrće omekša, dodajte pasulj, suvo meso, lovorov list i paradajz pire. Nalijte toplom vodom tako da tečnost bude nekoliko prstiju iznad sastojaka i kuvajte na umerenoj vatri oko 1 do 1,5 sat, dok pasulj ne bude gotovo potpuno kuvan.

U međuvremenu, na drvenoj dasci napravite pešt tako što ćete nožem usitniti i gnječiti slaninu, beli luk i peršun u finu pastu. Ubacite pešt u lonac, promešajte, a zatim dodajte i sirovu testeninu direktno u čorbu. Ako primetite da je previše gusto, dolijte još malo tople vode, ali pazite da jelo ostane krepko i povezano. Kuvajte još 15 minuta uz povremeno mešanje, dok se testenina lepo ne skuva. Sklonite sa ringle, ostavite da odstoji desetak minuta kako bi se ukusi sjedinili, pa poslužite toplo uz domaći hleb.

(Espreso/blic žena)