Radijator, Foto: Tamara Trajković

važno

Menja se obračun grejanja u Srbiji - ovako će se plaćati: Evo šta čeka građane koji žive u starim zgradama

Poseban izazov predstavljaće zgrade u kojima se potrošnja meri na nivou celog objekta

Objavljeno: 16.11.2026. 20:21h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Dok novije stambene zgrade uglavnom imaju mogućnost zasebnog merenja potrošnje toplotne energije po stanovima, situacija je znatno komplikovanija u starijim objektima.

Prelazak na naplatu grejanja po potrošnji u Srbiji odvija se postepeno, a najveći izazov i dalje predstavljaju stare stambene zgrade u kojima ne postoje pojedinačni uređaji za merenje utrošene toplotne energije. Na novi sistem obračuna do sada je prešlo 41 odsto stambenih jedinica, dok je cilj da tokom aktuelne grejne sezone taj procenat dostigne 70 odsto.

Predsednica Skupštine Udruženja toplana Srbije Ivana Kalanja izjavila je za RTS da se rad sistema daljinskog grejanja stabilizovao nakon prvih sedam do deset dana od zvaničnog početka grejne sezone, 15. oktobra.

-Sve toplane rade. Naravno, ima pojedinačnih kvarova koje otklanjamo u najkraćem mogućem vremenu - kaže Kalanja.

Ona objašnjava da je broj poziva građana tradicionalno najveći na početku grejne sezone, kada se sistemi ponovo pokreću nakon šest meseci mirovanja.

- Savetujem građanima da ne zove svaki stan pojedinačno, nego da se, po mogućstvu, javi upravnik zgrade ili predsednik skupštine stanara. To je već onda primljeno i ljudi će raditi. Time oslobađamo malo telefonske linije od pritiska – ističe Kalanja.

Radijatorfoto: EPA STEPHANIE LECOCQ

Kada se isključuje grejanje?

Govoreći o toplani u Vrbasu, koja je zbog finansijskih poteškoća kasnila sa početkom grejne sezone, Kalanja navodi da je u međuvremenu pronađeno rešenje koje je omogućilo nastavak rada.

-Finansijski problemi nisu rešeni, ali je rešen status i omogućen početak grejne sezone u Vrbasu. Jeste malo kasnio, ali toplana u Vrbasu radi sada – navodi Kalanja.

Kako objašnjava, način rada toplana određuju lokalne samouprave, zbog čega se pravila o isporuci toplotne energije razlikuju od grada do grada.

-Petnaest stepeni jeste neka granica kada automatika u našim postrojenjima gasi sistem. To se odnosi na velike sisteme koji rade na gas, na mazut. Razlika ima kod drugih – precizira Kalanja.

Stari rokovi istekli, postavljeni novi ciljevi

Dok novije stambene zgrade uglavnom imaju mogućnost zasebnog merenja potrošnje toplotne energije po stanovima, situacija je znatno komplikovanija u starijim objektima.

Upravo dotrajale instalacije i nepostojanje pojedinačnih mernih uređaja predstavljaju jednu od najvećih prepreka za potpun prelazak na novi sistem naplate.

- To oklevanje za prebacivanje jeste stari stambeni fond, jer su stare instalacije koje nemaju nikakvo merenje pojedinačno po stanu- objašnjava Kalanja.

Zakonski rokovi za prelazak na naplatu grejanja prema potrošnji odavno su istekli, ali su u saradnji sa Energetskom zajednicom utvrđeni novi ciljevi.

Radijatorfoto: EPA TOLGA AKMEN

- Četrdeset jedan odsto od svih stambenih jedinica je već prešao na naplatu po potrošnji. Sledeći cilj je da 70 u toku ove grejne sezone pređe – navodi Kalanja.

Međutim, prelazak na novi model obračuna ne znači nužno da će svaki stan imati sopstveni uređaj za merenje utrošene energije.

- Kada kažemo naplata po potrošnji u starim stambenim jedinicama, to znači da se meri utrošena energija na nivou podstanice, na nivou celog objekta. Raspodeljuje se prema učešću grejne površine u celoj površini objekta – pojašnjava Kalanja.

Kako će izgledati računi za grejanje?

Za razliku od paušalnog sistema, u kojem građani tokom cele godine plaćaju isti mesečni iznos za grejanje, novi model predviđa dve stavke na računima:

Fiksni deo – plaća se tokom svih 12 meseci i odnosi se na instalisanu snagu i troškove sistema.

Varijabilni deo – obračunava se tokom grejne sezone na osnovu utrošene toplotne energije.

To znači da će računi tokom letnjih meseci biti niži, dok će tokom zime njihov iznos zavisiti od količine potrošene energije, ali i vremenskih prilika.

Ko bi mogao da plaća više, a ko manje?

Prelazak na naplatu prema potrošnji ne znači automatski ni poskupljenje ni pojeftinjenje grejanja za sve korisnike.

U povoljnijem položaju mogla bi da budu domaćinstva u energetski efikasnim zgradama, sa dobrom fasadnom izolacijom i kvalitetnom stolarijom. S druge strane, stanari objekata koji imaju velike toplotne gubitke mogli bi da dobijaju veće račune.

Poseban izazov predstavljaće zgrade u kojima se potrošnja meri na nivou celog objekta. U takvim slučajevima, čak i kada pojedini stanari štede energiju, njihov račun zavisiće i od ukupne potrošnje zgrade.

Zbog toga će u narednom periodu sve veći značaj imati ulaganja u energetsku efikasnost, zamenu dotrajale stolarije, obnovu fasada i modernizaciju sistema daljinskog grejanja.

Bonus video:

(Espreso/24 sedam.rs)