Oglasili se iz Narodne banke Srbije: Evo šta se sve menja za građane i šta je sa dinarskim kreditima, Foto: Nemanja Nikolić

pogledajte

Oglasili se iz Narodne banke Srbije: Evo šta se sve menja za građane i šta je sa dinarskim kreditima

Kako je naveo, ovaj potez NBS neće nešto bitnije uticati na stanovništvo i životni standard, dok odluka Evropske centralne banke da podigne svoju referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto će više uticati na stanovništvo, jer se to prilagođava promeni Evribora

Objavljeno: 16.11.2026. 14:45h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je danas da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita i dodao da će neko ko ima dinarski kredit sada plaćati taj kredit za 0,25 odsto skuplje.

Kome će od sada skočiti rate kredita, a ko jedini profitira? NBS povukla ručnu i podigla kamatu na 6 odsto, evo šta to za vas znači

Nikolić je rekao da je ovo povećanje referentne kamatne stope uobičajeni deo aktivnosti NBS.

Kaže da su trenutno inflatorni pritisci nešto veći, kao i da je inflacija blizu gornje granice koju cilja NBS, zbog čega je izvršni odbor odlučio da podigne referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto.

"Samim tim ćemo zaoštriti monetarne uslove kako bi pokušali da zadržimo inflaciju u tim ciljanim okvirima. Na početku ove godine NBS je planirala inflaciju koja će se kretati oko 4,5 odsto na međugodišnjem nivou. Sad smo se približili, možda malo iskočimo preko toga ali krajnji rezultat za ovu godinu neće biti mnogo drugačiji u odnosu na plan", objasnio je Nikolić za K1 TV.

Kako je naveo, ovaj potez NBS neće nešto bitnije uticati na stanovništvo i životni standard, dok odluka Evropske centralne banke da podigne svoju referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto će više uticati na stanovništvo, jer se to prilagođava promeni Evribora.

"Ova promena referentne stope ne deluje na plasmane koji su u evrima. Ako ste uzeli stambeni kredit u evrima ova promena vam ništa neće značiti niti će imati neke efekte na vaš standard", rekao je on.

Ilustracijafoto: Stefan Jokić

Na pitanje kada je kod nas poslednji put povećana ili smanjena referentna kamatna stopa, Nikolić je rekao da referentna kamatna stopa u Srbiji nije menjana oko dve godine iako je bila visoka inflacija, zato što je postojao neki koridor koji je omogućavao da se u relativno kratkom roku pouzdano sagleda budućnost.

Dodao je da je ovo razbuktavanje inflacije u evro zoni posledica rata u Ukrajini i energetskog kolapsa, odnosno da je zbog rasta cene energenata došlo do pritiska na rast ukupnog indeksa potrošačkih cena svuda u svetu.

"Ovo podizanje referentne kamatne stope nije za paniku. U medijima su postojale različite poruke koje su bile neodmerene i koje su bile usmerene ka dizanju panike i koje su jednim delom možda uticale na porast inflacionih očekivanja. Imali smo efekte i na naše devizno tržište, banka je morala da interveniše, poremećen je rad nekih banaka, ali sada stvari polako dolaze na svoje", naveo je on.

Kada je reč o stabilnosti dinara, Nikolić je istakao da građani tu ne treba da brinu jer su devizne rezerve i dalje impozantne i jako visoke, ocenivši da je to siguran garant da se kurs dinara neće bitnije menjati u narednim mesecima i da neće biti poremećaja.

Odgovarajući na pitanje da li je kurs dinara politička odluka ili odraz ekonoskog stanja jedne države, Nikolić je rekao da je dugoročno kurs dinara odraz ekonomije, napomenuvši da se ne može braniti ni jedan nivo kursa bez dobre ekonomije u dugom roku.

"Možete da ga branite ako krenu stvari na gore i ako krenu da se šire deficiti, onda angažujete nešto da bi odbranili i zatvorili tu rupu. To su devizne rezerve ili pozajmice koje su uvek ograničene. Ako je ta rupa toliko velika da devizne rezerve ne mogu da je popune, prilagođavanje onda mora da dođe od kursa", objasnio je on.

Na pitanje kako se održava stabilnost kursa i finansijskog sistema kada se jedna banka ugasi, Nikolić je rekao da se osim paničnog i iracionalnog ponašanja koje je usledilo nakon prestanka rada ALTA banke, ništa loše u ekonomiji nije desilo ili promenilo u ovom periodu nakon izbora.

Prema njegovim rečima, efekat enormne tražnje za evrima koji se desio u jako kratkom vremenskom periodu je posledica neodmerenih izjava i iracionalnog ponašanja građana.

"U martu 2023. godine je propala velika banka u Americi, 42 milijarde dolara je izvučeno iz depozita zbog lošeg upravljanja rizikom preko medija. Klijenti te banke su tada procenili da je rizik držanja njihovih depozita u toj banci prevelik i zato su izvukli taj novac, što je dovelo do toga da se banka zatvori jer ne može da opstane. Kada dođe do gašenja banke, ljudi na kraju dobiju svoj novac u kratkom roku", rekao je on.

Nikolić je naveo da se u poslednjih 10 godina u Srbiji pokazalo da je mnogo isplativija bila dinarska štednja od štednje u evrima, zato što je dinar bio stabilan i dodao da će se to i nastaviti ukoliko bude postojala zdrava ekonomija jer samo ona donosi stabilnost dinara.

Komentarišući to što je NBS donela odluku kojom se bankama privremeno omogućava da ustupaju novac drugim bankama pod uslovom da banka koja prima novac prethodno prenese odgovarajući iznos sredstava na račun banke koja novac ustupa, Nikolić je objasnio da je to tehnička odluka NBS kako bi se olakšalo raspolaganje devizama među bankama i izbalansirao nedostatak keša.

"Očekujem da za nekoliko dana bude sve normalno kao što je bilo. Nadam se da će NBS i ceo finansijski sistem imati pomoć i od medija i ljudi koji pišu razne stvari po mrežama da se vratimo u normalu. Finansijski sistem počiva na poverenju, a ako ga nemate onda nema banke na svetu koja može opstati", poručio je on.

Bonus video

(Espreso/Blic biznis)