Foto: EPA Art Service POLAND OUT

neverovatno

STARA JE 98 MILIONA GODINA! U ćilibaru otkrivena bogomoljka sa neobičnim "listovima" na trbuhu (FOTO)

Neobičan insekt, nazvan Folimantis hyalinala, imao je trbuh čiji oblik i izgled podsećaju na listove drevne biljke, što naučnicima pruža novi uvid u razvoj mimikrije kod insekata

Objavljeno: 16.11.2026. 13:46h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Fosil pronađen u Mjanmaru predstavlja najraniji jasan dokaz da su bogomoljke tokom evolucije razvile sposobnost oponašanja biljnih listova.

Neobičan insekt, nazvan Folimantis hyalinala, imao je trbuh čiji oblik i izgled podsećaju na listove drevne biljke, što naučnicima pruža novi uvid u razvoj mimikrije kod insekata, piše Science alert.

Sredinom perioda krede, pre približno 98 miliona godina, u tropskim kišnim šumama na području današnjeg Mjanmara drveće je lučilo lepljivu smolu u koju su ostajali zarobljeni različiti organizmi. Među njima se našla i jedna neobična bogomoljka, čiji je fosil milionima godina ostao sačuvan u ćilibaru, prenosi RTS.

Danas ovaj primerak predstavlja najraniji jasan dokaz u fosilnom zapisu da su bogomoljke oponašale izgled biljnih listova.

Posebno je zanimljivo to što trbuh ovog insekta izuzetno podseća na izgled izumrle biljke Selaginella grimaldii, čiji su fosilni ostaci takođe poznati iz uzoraka ćilibara pronađenih u istom regionu.

Naučnici su novootkrivenu vrstu nazvali Folimantis hyalinala, a rezultate istraživanja objavili su u naučnom časopisu New Phytologist.

foto: Nicholas Han / Panthermedia / Profimedia

Naziv roda Folimantis u doslovnom prevodu znači „lisna bogomoljka“, dok se naziv vrste hyalinala odnosi na staklastu providnost njenih krila.

„Iako se mimikrija, odnosno oponašanje izgleda između insekata i biljaka, razvija najmanje 200 miliona godina, pouzdani fosilni primeri mimikrije između insekata i biljaka retki su“, navode paleoentomolog Hongru Jang i njegove kolege u naučnom radu.

Istraživači dodaju: „Ovakav oblik mimikrije vrste F. hyalinala sa biljkom Selaginella do sada nije zabeležen, a među savremenim bogomoljkama ne postoje vrste koje oponašaju ovu biljku.“

Neobična kamuflaža nastala pre pojave cvetnica

foto: Frank Hammerschmidt/dpa via AP

I danas postoje brojni primeri bogomoljki koje su se tokom mnogih generacija prilagodile izgledu biljaka na kojima žive.

Jedan od najupečatljivijih primera je orhidejska bogomoljka (Hymenopus coronatus), vrsta iz jugoistočne Azije koja izgledom podseća na cvet. Njeno telo ima ružičaste i kremaste nijanse, a način na koji se njiše podseća na kretanje cveta na vetru.

Međutim, u vreme kada je živela Folimantis hyalinala, cvetnice još nisu preuzele dominantnu ulogu u biljnom svetu. Zbog toga se ova praistorijska bogomoljka tokom evolucije prilagodila oponašanju listova.

Ovakav oblik kamuflaže mogao je da donosi prednosti i u lovu i u zaštiti od predatora. Jedinke čiji je izgled više podsećao na biljku na kojoj su živele imale su veće šanse da se neprimećene približe plenu, ali i da same izbegnu da postanu plen drugih životinja.

Korist je mogla da bude obostrana. Biljke su takođe mogle da imaju koristi od prisustva bogomoljki, jer su ovi insekti štitili njih od biljojednih insekata.

Prema teoriji evolucije, jedinke koje su imale izraženije osobine slične biljkama na kojima su živele imale su veće šanse da prežive i prenesu svoje gene na sledeće generacije.

Tokom dugog vremenskog perioda, takav proces mogao je da dovede do izuzetne sličnosti sa listovima biljke Selaginella grimaldii.

Fosilni primerak star 98 miliona godina pokazuje da je ovakav oblik biljne mimikrije bio deo evolucionog prilagođavanja bogomoljki još u dalekoj prošlosti.

Listovi koji su samo na trbuhu otkrivaju mogući tok evolucije

Ipak, kod novootkrivene vrste postoji jedna neobična osobina koja je posebno zainteresovala naučnike. Dok su mnoge savremene bogomoljke koje oponašaju biljke razvile osobine nalik listovima na različitim delovima tela, kod vrste Folimantis hyalinala ove strukture nalazile su se isključivo na trbuhu.

Takav raspored mogao bi da predstavlja važan trag o tome kako se mimikrija razvijala kod ovih insekata.

Istraživači pretpostavljaju da je oponašanje biljnih listova možda najpre počelo upravo na zadnjem delu tela, dok su se promene na drugim delovima, poput krila i grudnog dela, pojavile kasnije tokom evolucije.

Naučnici su posebno istakli da su nastavci na trbuhu, nalik listovima, vidljivi kroz providna krila bogomoljke.

Upravo ova kombinacija neobičnog oblika trbuha i prozirnih krila čini fosil posebno značajnim za proučavanje evolucije mimikrije. Prema dosadašnjim saznanjima, F. hyalinala predstavlja najraniji poznati dokaz oponašanja biljaka kod bogomoljki.

Ipak, ova vrsta nije jedini primer rane evolucije osobina koje podsećaju na biljke. Slične adaptacije u fosilnom zapisu zabeležene su i kod pojedinih bubašvaba (Blattodea), skakavaca (Orthoptera), štapolikih insekata (Phasmatodea) i pripadnika drugih grupa insekata.

Naučnici su u istraživanju prikazali i dijagram koji povezuje pojavu mimikrije listova kod fosilnih insekata sa širenjem različitih biljnih grupa na Zemlji. Ovaj prikaz ukazuje na tesnu povezanost evolucionog razvoja biljaka i insekata tokom njihovog sve izraženijeg prisustva na kopnu.

Evolucija bogomoljki i pitanje porekla fosila iz Mjanmara

Bogomoljke dele zajedničkog pretka sa bubašvabama, koji je živeo pre približno 274 miliona godina.

Prema rezultatima novijih taksonomskih istraživanja, prve jasno izdvojene bogomoljke pojavile su se pre oko 185 miliona godina, tokom perioda jure. U to vreme superkontinent Gondvana nalazio se u procesu raspadanja.

Ova geološka istorija mogla bi da pomogne u objašnjenju zašto su bogomoljke danas rasprostranjene na različitim područjima, zašto postoji veliki broj njihovih vrsta i zbog čega su toliko dobro prilagođene specifičnim životnim sredinama.

Tokom miliona godina i brojnih generacija, ovi insekti razvijali su različite oblike kamuflaže koji su im omogućavali da se uklope u svoje okruženje. Ipak, otkriće vrste Folimantis hyalinala prati i jedno važno pitanje koje prevazilazi samo naučni značaj fosila.

Rudarenje i trgovina ćilibarom iz oblasti Kačin u Mjanmaru povezani su sa dugotrajnim političkim i društvenim sukobima u toj zemlji. Postoje zabrinutosti da trgovina ćilibarom doprinosi finansiranju aktivnosti koje Ujedinjene nacije osuđuju kao „genocidni zločin protiv čovečnosti“.

Mjanmar je 2015. godine zabranio izvoz fosila, ali su primerci fosila sačuvani u ćilibaru ostali u pravnoj sivoj zoni.

Nakon vojnog puča 2021. godine, Društvo za paleontologiju kičmenjaka pozvalo je čak na „potpuni moratorijum na objavljivanje svih fosilnih primeraka u ćilibaru koji potiču iz izvora u Mjanmaru nakon januara 2021. godine“.

Fosil bogomoljke F. hyalinala nabavio je kolekcionar Fangjuan Sja još 2015. godine. Iste godine poklonio ga je laboratoriji za evoluciju insekata pri Univerzitetu za pedagogiju Kapital u Pekingu.

Otkriće ove neobične bogomoljke pruža redak uvid u to kako su insekti razvijali sposobnost prilagođavanja izgledu biljaka pre gotovo 100 miliona godina. Istovremeno, ono ukazuje na to koliko su fosilni nalazi važni za razumevanje dugotrajne evolucione povezanosti biljnog i životinjskog sveta.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu New Phytologist.

Bonus video:

(Espreso)