POLJOPRIVREDA
Ministar poljoprivrede Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
Optimalni rok za setvu pšenice istekao je 1. novembra, a tada je istekao i rok za raspisivanje javnog poziva za drugi deo direktnih davanja po hektaru od najviše 17.000 dinara
Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja za biljnu proizvodnju. Naveo je da je za mere direktnih podsticaja preostalo više od šest milijardi dinara, a da se naredne nedelje očekuje usvajanje uredbe koja će omogućiti raspisivanje 14 javnih poziva za podršku poljoprivrednicima.
Optimalni rok za setvu pšenice istekao je 1. novembra, a tada je istekao i rok za raspisivanje javnog poziva za drugi deo direktnih davanja po hektaru od najviše 17.000 dinara.
Profesor Dragan Glamočić je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da nije tačno da je novac iz agrarnog budžeta nestao ili da je potrošen za druge namene, već da su na njegovu raspodelu uticali povećanje broja registrovanih hektara i rast broja grla stoke.
Podsetio je da je u maju 2023. godine, posle zahteva poljoprivrednika, povećan iznos subvencija sa 9.000 na 18.000 dinara po hektaru, kao i da je proširen obuhvat površina za koje se isplaćuju podsticaji sa 20 na 100 hektara.
Govoreći o dogovoru postignutom u Kisaču u novembru te godine, Glamočić je naveo da je tada usmeno dogovoreno 17.000 dinara za seme.
Ipak, naglasio je da on nije obećavao isplatu drugog dela subvencija u tom iznosu za sve poljoprivrednike.
"Rekao sam druga rata za biljnu proizvodnju i stalno sam govorio da neće biti svima ista“, rekao je Glamočić.
Povećan broj hektara i grla stoke
Objašnjavajući raspodelu novca iz agrarnog budžeta, Glamočić je naveo da je broj hektara u registru porastao sa 1,6 miliona na 2,1 milion. Prema njegovim rečima, povećana je i količina proizvedenog mleka za 21 odsto, broj krava za 23 odsto, a broj krmača za 89 odsto.
"Pomnožite sa cifrom, vidite gde su pare otišle. Nisu pare nestale, nisu potrošene nenamenski. Porastao je broj hektara za preko 20 odsto", rekao je Glamočić.
Naveo je da je za poljoprivredne podsticaje opredeljeno 112,8 milijardi dinara, uz dodatnih 11 milijardi za gorivo, i da se taj novac raspoređuje za podsticaje po hektaru, stočarstvo i druge mere.
Na pitanje koliko je novca preostalo u agrarnom budžetu, Glamočić je odgovorio da je za mere direktnih podsticaja ostalo više od šest milijardi dinara, iz kojih će biti isplaćene premije za mleko i podsticaji za tovna grla.
Naredne nedelje očekuje se usvajanje uredbe za 14 javnih poziva
Glamočić je najavio da bi naredne nedelje Vlada trebalo da usvoji krovnu uredbu, što će omogućiti raspisivanje 14 javnih poziva za različite mere podrške poljoprivrednicima.
Među njima su drugi javni poziv za tovna grla, podsticaji za zasnivanje i podizanje zasada vinove loze i voća, kao i podrška rasadničarima. Biće raspisani i pozivi za genetičke biljne i životinjske resurse, organsku biljnu i stočarsku proizvodnju, nabavku kvalitetnih priplodnih grla i osiguranje useva i životinja. Planirane su i investicione mere za nabavku mašina i opreme za biljnu i stočarsku proizvodnju, kao i za izgradnju i opremanje objekata u sektoru rakije i vina.
Glamočić je objasnio da je Ministarstvo uputilo uredbu Vladi, ali da procedura potpisivanja, kako kaže, u aktuelnim okolnostima traje duže nego inače.
Mogućnost za drugu ratu subvencija
Odgovarajući na pitanje da li će poljoprivrednicima biti isplaćen drugi deo direktnih davanja po hektaru, Glamočić je rekao da u ovom trenutku ne može da raspiše javni poziv jer za tu meru nema novca.
"Ovog momenta ja ne mogu ni pravno da raspišem, jer bi to bilo direktno krivično delo, da raspišem neku meru za koju novac ne postoji", rekao je Glamočić.
Ipak, ostavio je mogućnost da sredstva budu obezbeđena, ukazujući na to da deo poljoprivrednika nije opravdao isplatu prvog dela subvencija od 18.000 dinara računima za nabavljeni repromaterijal.
Prema njegovim rečima, do sada je 60 odsto poljoprivrednika opravdalo tu isplatu, dok 40 odsto to još nije učinilo.
Glamočić je rekao da je rok za pravdanje produžen, nakon zahteva da se ta obaveza ukine, ali da on smatra da je pravdanje računima dobra mera.
Bonus video:
(Espreso / RTS)