Vlada Srbije, Foto: photomaster

veliko pitanje

Ko će donositi odluke u novoj Vladi? Budući poslanik SL: "Ne može uvek plenum da odluči, već premijer i ministri"

Još je nepoznato kako će u praksi izgledati odnos između buduće vlade, poslanika i studentskog pokreta

Objavljeno: 10.11.2026. 11:06h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Nova vlada Srbije mogla bi da donese i drugačiji model odlučivanja na političkoj sceni. Premijer i ministri imaće određenu autonomiju u radu, u skladu sa Ustavom i zakonom, ali će istovremeno morati da se pridržavaju programa Studentske liste. Kako za Blic ocenjuju sagovornici tog lista, još je nepoznato kako će u praksi izgledati odnos između buduće vlade, poslanika i studentskog pokreta.

Pored imena budućeg premijera i ministara, otvoreno je i pitanje načina na koji će se donositi odluke u Nemanjinoj 11. Potvrđeno je da će studentski pokret, preko plenuma fakulteta i univerziteta, zajedno sa poslanicima Studentske liste odlučivati o predsedniku Skupštine, ali i o budućem mandataru i članovima vlade.

Kandidati sa Studentske liste potpisali su izjavu o odgovornosti sa studentskim pokretom, a u slučaju kršenja dogovora, kako su ranije naveli studenti, smatraće se da su podneli ostavku.

Ipak, poslanici su po Ustavu i zakonu vlasnici svojih mandata, dok se nepoverenje Vladi Srbije može izglasati samo u parlamentu. Zbog toga se postavlja pitanje kako će funkcionisati odnos između zakonodavne i izvršne vlasti.

"Moraju se donositi odluke o kojima ne može uvek plenum da odluči"

Prema pisanju pojedinih medija, među kandidatima sa Studentske liste postoje različita mišljenja o tome koliko odluke treba da zavise od studentskog pokreta i koliko brzo buduća vlada treba da reaguje.

- To je napetost neposredne demokratije i posredne, a parlament je ustanova ove potonje. Tu postoji, naravno, tenzija. Jer naročito kad bude formirana vlada ona mora brzo da dela. Moraju se donositi odluke o kojima ne može uvek plenum da odluči, već predsednik vlade i ministri - rekao je za "Vreme" jedan budući poslanik Studentske liste koji je želeo da ostane anoniman.

Gogić: Navikli smo se na stranačke obrasce ponašanja

Politikolog Ognjen Gogić podseća za Blic da je studentski pokret novina na političkoj sceni Srbije i da se njegov način odlučivanja razlikuje od dosadašnje stranačke prakse.

- Očigledno je način odlučivanja u studentskom pokretu temeljniji nego što smo ikada imali do sada. Mi smo navikli na stranačke obrasce ponašanja i donošenja odluka i zato bismo prvo morali da vidimo kako će to u praksi izgledati. Mnogi su govorili da se studentski pokret bez lidera sa takvim načinom odlučivanja ne može suprotstaviti Aleksandru Vučiću i SNS-u na izborima pa je uspeo i pobedio. Tako da je studentski pokret već pokazao da zna šta radi - ocenjuje Gogić.

Studentska listafoto: Dusan Milenkovic/ATAImages

On smatra da će studenti i poslanici Studentske liste zajedno učestvovati u izboru premijera i ministara, ali da će konačne odluke morati da budu usklađene sa ustavnim procedurama.

- Mislim da će studentski pokret birati ministre i premijere zajedno sa poslanicima Studentske liste jer po Ustavu i zakonu poslanici u skupštini biraju odnosno izglasavaju vladu. Tako da će sigurno napraviti kompromis - navodi Gogić.

"Hitne odluke se donose uglavnom u vanrednim situacijama"

Gogić ne očekuje da će se odluke buduće vlade donositi iz jednog političkog centra, kao što je, prema njegovoj oceni, bio slučaj u prethodnim vlastima.

- U vreme Aleksandra Vučića, ali i Borisa Tadića, navikli smo da se odluke donose iz jednopartijskog centra odnosno uglavnom sa Andrićevog venca. Sada verovatno to neće biti slučaj. Premijer i ministri imaće svoju autonomiju jer studentski pokret neće moći da bdi nad vladom, a pretpostavljam da to ni ne želi - analizira Gogić.

Prema njegovim rečima, ne očekuje ni da će nova vlada svakodnevno biti suočena sa hitnim odlukama koje ne ostavljaju prostor za dogovor.

- Hitne odluke se donose uglavnom u vanrednim situacijama. Sve druge odluke mogu i da se donose temeljno na osnovu dogovora vlade ili poslanika sa studentskim pokretom. Tako da ne očekujem neke velike improvizacije. Mislim da će nova vlada raditi u okviru već postojećeg studentskog programa i da tu neće biti nekog mikromenadžerisanja od strane studentskog pokreta. Na primer, program Studentske liste je formiranje tužilačke policije i sad je na ministrima da donesu odluke u tom smeru - ocenjuje Gogić.

On smatra i da bi Studentska lista mogla da ostane jedinstvena tokom perioda uspostavljanja vlasti.

- Mislim da će biti jedinstveni dok ne konsoliduju vlast. Ne treba zaboraviti da idu i predsednički izbori krajem godine i to će ih sigurno držati na okupu - zaključuje Gogić.

Šoškić: Poslanici su vlasnici mandata

Dejan Šoškić, kandidat na Studentskoj listi, ranije je rekao da zna ime budućeg predsednika Skupštine, ali da nije on taj koji treba da ga saopšti javnosti. Govoreći o tome da li kandidati mogu da prihvate ili odbiju funkcije koje im ponudi studentski pokret, Šoškić je poručio da je reč o interaktivnom procesu.

- Ako me pitate o tome kako se dolazi do konkretnih predloga, mi smo u konstantnoj komunikaciji sa studentima. Studenti, takođe, znaju da ova grupa izabranih ljudi sa Studentske liste koji će ući u parlament, ona po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje. Dakle, mi ćemo ući u jedan normalan politički proces koji krasi sve uređene zemlje u svetu gde će poslanici raditi svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom, vlada će imati svoja ovlašćenja. A ono što će se svakako uspostaviti, što je već u dejstvu, to je jedna vrsta, ne samo, programskog saglasja svih kandidata sa programom Studentske liste, nego i neposredne komunikacije - izjavio je Šoškić u "Utisku nedelje".

Dodao je da studentski pokret ima razvijen sistem demokratskog odlučivanja, koji je, kako ocenjuje, doprineo i formiranju liste od 250 kandidata.

- Čini mi se da je taj sistem odlučivanja unutar studentskog pokreta iznedrio na površinu izvanredne kandidate. S druge strane, videli smo da su oni imali jedan demokratski proces koji je doprineo da se formira ta lista od 250 kandidata. Siguran sam da je ostalo puno ljudi koji nisu na toj listi, koji i te kako zaslužuju da budu izabrani ili da rade odgovorne poslove u narednom periodu. Sličan postupak, dakle, tu ima nekoliko modaliteta koji se koriste za komunikaciju oko izbora budućeg mandatara i predstavnika izvršne vlasti. Za svako ministarsko mesto biće više kandidata, za mandatara, takođe, se razmatra više kandidata. Taj demokratski proces, mislim da je jako važan, jer kreira jednu vrstu legitimnosti - ocenio je Šoškić.

Istakao je da o izboru nove vlade odlučuju studenti, ali u komunikaciji sa ljudima sa Studentske liste.

- Program postoji, potpisane su izjave, poslanici rade u skladu sa tim programskim opredeljenjima. Dakle, autonomno, u skladu sa Ustavom i zakonom, kao i svaki drugi parlament. Isto će se odnositi i na vladu - zaključio je Šoškić.

Bonus video

(Espreso/Vreme/Blic/Kurir)