Renoviranje, Foto: Printscreen Youtube / Nenad piton

sistem

Ovaj način grejanja štedi račune: Potrebna je ugradnja, a evo koliko košta na kraju

U kombinaciji sa toplotnom pumpom, zidovi preuzimaju ulogu prirodnog klima-uređaja koji hladi prostor bez neprijatnog duvanja vazduha i promaje

Objavljeno: 09.10.2026. 11:23h > 11:44h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Zidno grejanje predstavlja jedan od najsavremenijih i najkomfornijih oblika grejanja koji poslednjih godina beleži stalan rast popularnosti.

Kao niskotemperaturni sistem, funkcioniše na principu zračenja toplote, što znači da ceo zid deluje kao masivni radijator, pružajući potpuno ravnomernu temperaturu u prostoriji bez podizanja prašine i promaje.

Kako radi zidno grejanje?

Zidno grejanje funkcioniše po sličnom principu kao podno grejanje, ali uz određene prednosti u pogledu brzine reagovanja sistema. Sistemi se dele na vodene, koji su znatno češći i ekonomičniji za veće objekte, i električne, piše Bizportal.

Kroz mrežu fleksibilnih plastičnih cevi ugrađenih u zidove cirkuliše topla voda temperature između 28 °C i 40 °C.

Kod takozvane mokre ugradnje, cevi se fiksiraju na plastične ili aluminijumske vođice direktno na zid, a preko njih se nanosi mašinski ili ručni malter u debljini od nekoliko centimetara.

Kod suve ugradnje koriste se fabrički pripremljene gipsane ploče koje u sebi već imaju integrisane cevi, što je skuplja opcija, ali idealna za brzu adaptaciju jer nema sušenja maltera.

Jedna od najvećih prednosti vodenog sistema jeste to što se leti kroz iste cevi može pustiti hladna voda temperature oko 16 do 18 °C. U kombinaciji sa toplotnom pumpom, zidovi preuzimaju ulogu prirodnog klima-uređaja koji hladi prostor bez neprijatnog duvanja vazduha i promaje.

Cena ugradnje

Troškovi ugradnje zidnog grejanja zavise od izabranog sistema, geometrije zidova i prateće opreme. Sama instalacija po kvadratnom metru zida, koja uključuje cevi, vođice ili panele, toplotnu izolaciju i montažu, na našem tržištu košta od oko 15 do 24 evra.

Kada se trošak posmatra po kvadratnom metru celog objekta, što podrazumeva kompletan razvedeni sistem sa ventilima i osnovnom regulacijom, cena iznosi između 30 i 40 evra. To znači da je za materijal i rad za razvod grejnih krugova u stanu od 60 kvadratnih metara potrebno izdvojiti od 1.150 do 1.450 evra. Važno je naglasiti da u ovu cenu nije uračunat izvor toplote.

Ako se sistem povezuje na toplotnu pumpu kao izvor za grejanje i hlađenje, početno ulaganje za celu kuću ili stan može premašiti 7.000 evra.

Efikasnost i isplativost

Zidno grejanje važi za izuzetno ekonomičan sistem, ali njegova puna isplativost direktno zavisi od izolacije samog objekta. Zbog velike grejne površine, subjektivni osećaj toplote na 20 °C jednak je kao na 22 °C kod radijatorskog grejanja.

Zbog viših početnih troškova instalacije, investicija se u dobro izolovanim kućama otplati u roku od 5 do 8 godina kroz uštedu na energentima. Sistem je izuzetno isplativ kada se upari sa toplotnim pumpama ili solarnim panelima. S druge strane, potpuno je neisplativ i praktično tehnički nedozvoljen za direktno spajanje na gradsko daljinsko grejanje.

Prednosti i mane u stvarnim uslovima

Prednosti sistema ogledaju se u maksimalnom komforu jer se toplota širi zračenjem, nalik sunčevim zracima. Nema kretanja vazduha niti dizanja prašine. Estetski je savršen jer nema vidljivih radijatora niti unutrašnjih jedinica klima-uređaja, a istovremeno predstavlja rešenje "dva u jedan" koje pruža i zimsko grejanje i letnje hlađenje.

Mane i ograničenja prvenstveno se odnose na raspored nameštaja. Pored zidova u kojima se nalaze cevi ne sme se postavljati masivan nameštaj, poput velikih regala i ormara od zida do zida, jer on blokira širenje toplote.

Postavljanje slika, TV nosača ili polica postaje rizično, pa se prilikom svakog bušenja mora koristiti posebna termosenzitivna folija ili termovizijska kamera dok je grejanje uključeno kako bi se tačno locirale cevi.

Na kraju, ako spoljašnji zidovi objekta nemaju odličnu toplotnu izolaciju, zidno grejanje će grejati spoljašnji prostor, što dovodi do velikih gubitaka energije.

Bonus video:

(Espreso/Vecernji.ba/D.S.)