OPASNI VATRENI CRVI ŠIRE SE HRVATSKM PRIMORJEM! Njihov dodir izaziva JAK BOL, dolaze u PLIĆAK!

U plitkoj vodi kod Rogoznice i Primoštena u poslednje vreme sve češće se pojavljuju vatreni crvi, morski organizmi egzotičnog izgleda čiji dodir može izazvati veoma jak bol, pišu 24sata.hr, a prenosi Večernji list.

Iako nije reč o novoj ni invazivnoj vrsti u Sredozemlju, sve toplije more pogoduje njihovom razmnožavanju i širenju prema severnijim delovima Jadrana. Vrsta koja je nekad bila retka i uglavnom vezana za jug danas postaje sve češći prizor i u srednjoj Dalmaciji, što stvara probleme ne samo kupačima nego i ribarima. Vatreni crv ("Hermodice carunculata") izgledom podseća na šarenu stonogu i može dostići dužinu do 30 centimetara, mada su primerci koji se pojavljuju uz obalu najčešće dugi između pet i deset centimetara. Telo mu se sastoji od velikog broja segmenata, a boja može varirati od zelenkaste i smeđe do jarko crvene. Prepoznatljiv je i po belim prugama na prelazima između kolutića. Upravo zbog živopisnog izgleda lako može privući pažnju kupača, posebno dece, ali dodir s njim može biti vrlo neugodan.

Na svakom segmentu nalaze se gusti snopovi belih čekinja koje služe kao obrambeni mehanizam. Te čekinje, poznate kao hete, vrlo su krhke i ponašaju se poput sitnih staklenih iglica. Pri dodiru se lako lome, ulaze u kožu i oslobađaju složeni neurotoksin. Reakcija može biti trenutna i vrlo bolna. Osim intenzivnog peckanja, mogu se pojaviti crvenilo, otok, svrab, a u nekim slučajevima i mučnina ili vrtoglavica. Bol može trajati danima. Zabeleženi su i slučajevi u kojima je bila potrebna hitna medicinska pomoć, poput slučaja dečaka na plaži u Rogoznici. Stručnjaci upozoravaju da izraženije reakcije mogu imati osobe sklone alergijama na ubode pčela i osa. Mada ga često opisuju kao invazivnu vrstu, vatreni crv zapravo je autohtoni stanovnik Mediterana. Ali zbog naglog povećanja brojnosti i širenja van područja na kojima je ranije bio uobičajen, naučnici ga sve češće opisuju kao "domaćeg uljeza".

Jedan od glavnih razloga takvog širenja povezuje se s globalnim zagrevanjem. Sredozemno more poslednjih se decenija zagreva, a više temperature pogoduju razmnožavanju i razvoju larvi vatrenog crva, koje ne mogu preživeti u vodi hladnijoj od 22 °C. Istraživanja sprovedena duž talijanske i malteške obale pokazuju snažan rast populacije tokom poslednjih nekoliko decenija. Na pojedinim područjima broj vatrenih crva povećao se stotinama puta u odnosu na stanje iz 1990-ih. Slična promena beleži se i u Jadranu. Nekada se ova vrsta uglavnom povezivala s južnim ostrvima, dok se danas redovno pojavljuje uz srednjedalmatinsku obalu, a zabeležena je čak i severnije, sve do Krka. Upravo zato njeno širenje može poslužiti kao svojevrsni biološki pokazatelj zagrevanja mora i takozvane "meridionalizacije" Jadrana. Problem nije ograničen samo na bezbednost kupača. Sve veća brojnost vatrenih crva može prouzrokovati i ozbiljnu ekonomsku štetu, posebno malom obalnom ribolovu.

Reč je o vrlo proždrljivim organizmima koji se hrane leševima, ali deluju i kao predatori. Mogu jesti korale i uginule organizme, a ribarima posebne probleme stvaraju kada napadnu ribu uhvaćenu u mreže ili na parangale. Iskustva ribara sa Sicilije, gde se s ovim problemom susreću već godinama, pokazuju koliko šteta može biti velika. Vatreni crvi ulaze u ulovljenu ribu kroz oči i škrge i izjedaju je iznutra, nakon čega često ostanu samo koža i kostur. Procene pokazuju da u nekim područjima mogu uništiti i do 70 posto ulova. Kako bi smanjili gubitke, ribari su prisiljeni da mreže drže u moru kraće nego pre, što znači i manji ulov i dodatne finansijske gubitke. Jedno istraživanje sprovedeno na Malti procenilo je da zbog uništenog ulova ribari mogu izgubiti čak 52,5 posto dobiti. Problem dodatno može pogoršati praksa odbacivanja oštećene ribe i neželjenog ulova nazad u more, posebno u blizini luka. Time se vatrenim crvima osigurava stalan izvor hrane, što može dodatno doprineti rastu njihove populacije.

Kontrola broja vatrenih crva u Jadranu je zahtevna i zato što tu nemaju poznate prirodne neprijatelje. Uz to, imaju izvanrednu sposobnost regeneracije. Ako se jedinka prereže, njezini dijelovi mogu obnoviti izgubljene delove tijela, pa se takvim postupkom problem ne rešava. Zbog svega toga kupačima se pre svega preporučuje oprez. Vatrene crve ne treba dirati niti im se nepotrebno približavati. Ako ipak dođe do kontakta, zahvaćeno mesto treba isprati morskom vodom, a zaostale čekinje pažljivo ukloniti ljepljivom trakom, nikako golim prstima. Nakon toga mogu pomoći oblozi s alkoholom, dok je u slučaju jače reakcije potrebno potražiti lekarsku pomoć.

(Espreso/telegraf/Večernji/prenela PV)