Uranoscopus sulphureus, Foto: Maurizio Pasi / Solent News / Profimedia

UŽAS

OVA RIBA ŽIVI ISPOD PESKA, LIČI NA NAMRŠTENOG ČOVEKA I IMA STRETEGIJU: Ako je zgazite, doživećete veliku bol!

Mnogi kažu da podseća na malog, namrštenog čoveka zatrpanog u pesku do vrata. I upravo je to deo njene strategije

Objavljeno: 06.08.2026. 12:05h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Dovoljan je samo jedan pogled na morsku grabljivicu (Uranoscopus sulphureus) da se većina ljudi instinktivno udalji. Njena ogromna, izbočena usta puna oštrih zuba i krupne oči uprte ka površini daju joj zastrašujući izgled koji malo koga ostavlja ravnodušnim.

Mnogi kažu da podseća na malog, namrštenog čoveka zatrpanog u pesku do vrata. I upravo je to deo njene strategije.

Ova neobična riba najveći deo vremena provodi potpuno zakopana u peskovitom morskom dnu. Pomoću širokih grudnih peraja razgrće pesak oko sebe, tako da iznad površine ostanu samo oči i otvorena usta, spremna da zgrabe plen koji se približi.

Kada nema dovoljno plena, ovo morsko stvorenje pribegava još jednom triku. Iz njenih usta viri mali kožni nastavak koji podseća na crva u pokretu. Radoznale ribe i rakovi prilaze misleći da su pronašli lak obrok, ali ih u deliću sekunde dočeka zamka.

Riba naglo usisa veliku količinu vode, stvarajući snažan vakuum koji usisava plen gotovo trenutno.

Osim što je izuzetno vešt lovac, zna i kako da se odbrani. Na telu ima nekoliko bodlji povezanih sa otrovnim žlezdama. Ubod može da izazove izuzetno jak bol, pa susret sa ovom ribom nikako nije prijatan.

Može da naraste do oko 45 centimetara i nastanjuje tropske vode Indijskog i Tihog okeana, od Crvenog mora pa sve do ostrva Fidži i Tonga.

U svetu postoji još oko 50 vrsta zvezdogledki, a sve su otrovne. Zbog toga postoji mogućnost da kupači, naročito na peščanim plažama, slučajno nagaze na neku od njih. Ubod u stopalo može biti veoma bolan, ali u većini slučajeva nije opasan po život.

Međutim, otrov nije njeno jedino oružje.

Uranoscopus sulphureus može da proizvede i električni udar zahvaljujući specijalizovanim ćelijama koje se nalaze između njenih očiju.

Ona pripada grupi električnih riba koje su tokom evolucije razvile sposobnost stvaranja električne energije. Za razliku od čuvene električne jegulje iz Amazona, koja koristi snažne udare napona od oko 200 volti kako bi savladala plen, zvezdogledka proizvodi znatno slabije električne impulse.

Njima ne lovi hranu, već odvraća veće grabljivice i druge životinje koje joj se previše približe.

Naučnici objašnjavaju da električne ribe koriste posebno izmenjene mišićne ćelije koje, umesto da se skupljaju kao obični mišići, stvaraju električni naboj koji se po potrebi oslobađa u okolnu vodu.

Iako je poznato kako nastaje električni impuls, jedno pitanje i dalje nema odgovor. Naučnici još ne znaju na koji način ove ribe uspevaju da proizvedu električni udar, a da pritom ne naškode same sebi.

Bonus video:

(Espreso)