drama širom kontinenta
"ZAISTA JE OZBILJNO": Rekordno niski vodostaji Dunava i Drave u Hrvatskoj - "PROGNOZE OSTAVLJAJU MALO NADE JADRANU"
Šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je na na ozbiljnu situaciju, ali ističe da je vodosnabdevanje zasad stabilno
Zbog dugotrajne suše Dunav i Drava u Hrvatskoj beleže rekordno niske vodostaje, a problemi sa dotokom vode zahvatili su i obalu i ostrva.
Šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je na na ozbiljnu situaciju, ali ističe da je vodosnabdevanje zasad stabilno.
- Situacija je zaista ozbiljna. Dunav trenutno beleži novi rekord od -142 cm u Batini. Srušen je novi rekord, nekada je bilo tako nisko 1909. Mi sada imamo novi pad nivoa vodostaja Dunava i situacija se neće tako brzo promeniti. Znamo i da je u reci Dravi srušen rekord sa -172 na -192 cm. To su ekstremno niski vodostaji, pri čemu su i temperature vode puno više nego što je uobičajeno, što sve više vrši pritisak na biljni i životinjski svijet koji živi uz te reke - rekao je on, prenosi "Indeks".
Redukcije vode
Na velikom području na obali i na ostrvima na snazi je redukcija vode, isušili su se izvori i crpilišta pitke vode.
- Činjenica je da je situacija puno problematičnija na krškom području i na području primorskog i dalmatinskih slivova. Tamo su dotoci već veoma smanjeni pa se smanjuju kapaciteti. Veći broj vodovoda je pozvao građane na racionalno korišćenje voda. Ali, još uvek je situacija stabilna sa samim vodosnabdevanjem. Dolazi do padova pritiska, ali nigde za sada nema redukcije da se neko ne može oprati ili namiriti osnovne životne potrebe - kazao je Đuroković.
Da li će biti biti nestašice vode na kontinentu?
- Na kontinentu neće biti nestašica i sada je stanje, danas smo baš proverili, po svoj prilici dobro. Kontinent ipak stoji puno bolje. Postoje podzemne vode, tu su i velike reke. Za svaki slučaj smo dodatno ojačali naše kapaciteta i uputili na teren vodočuvarske službe - rekao je Đuroković, prenosi "Indeks".
Prognoze za nastavak leta
Sezonske prognoze daju nešto malo nade hrvatskom Jadranu, gde je tokom avgusta, septembra i oktobra povećana verovatnoća natprosečne količine padavine. Za srednju Evropu i Alpe prognoza nije dovoljno jasna. Temperature bi u Hrvatskoj i većem delu Evrope ponovno mogle da budu više od proseka.
Za stvarni oporavak neće biti dovoljan jedan olujni pljusak. Potrebna je obilna, dugotrajnija kiša koja bi zahvatila velik deo rečnih slivova i počela da obnavlja površinske i podzemne zalihe. Ako takva kiša izostane, ovogodišnji rekordi možda neće dugo trajati – jer bi ih već do kraja leta mogli zameniti još niži, navodi hrvatski portal.
Bonus video: