KLJUČNE RUTE PRESUŠUJU
PRETI NAM ENERGETSKI UDAR?! Kontinent strepi od Dunava, ali još jedna reka nestaje! AKO NIVO VODE DODATNO PADNE...
Prognoze predviđaju pad na 24 centimetra, što bi bila najniži nivo od početka merenja 1880. godine
Evropske reke, ključne rute za tešku industriju, presušuju dok serija toplotnih talasa zahvata kontinent. Vodostaji reka Dunav i Rajna već jesu ili se približavaju rekordno niskim nivoima, što otežava transport hemikalija, naftnih derivata i druge robe i povećava troškove transporta.
Visoke temperature istovremeno ograničavaju proizvodnju struje u nuklearnim elektranama od Francuske do Mađarske, što dodatno diže cene energenata i opterećuje ekonomiju, posebno u istočnoj Evropi, piše Bloomberg.
Nakon šumskih požara koji su pogodili Francusku i Španiju, suše na rekama novi su pokazatelj uticaja klimatskih promena na Evropu, kontinent koji se najbrže zagreva.
Problemi u rečnom saobraćaju postali su test za celu regiju i njenu sposobnost da infrastrukturu iz 20. veka prilagodi klimi u kojoj će ekstremno niski vodostaji biti sve češći.
"Zagrejavanje uzrokovano ljudskim delovanjem već je pojačalo ovu sušu u odnosu na to kakva bi inače bila. Isti manjak padavina uz dodatno zagrevanje izazvao bi još gore posledice", rekao je Dominik Šumaher, predavač na Odseku za nauku o životnoj sredini na ETH Cirih.
Rajna na istorijskom minimumu
Vodostaj kod Kauba, ključne tačke na Rajni za plovidbu prema južnoj Nemačkoj i Švajcarskoj, u petak je pao na 25 centimetara. Time je izjednačen rekord iz sušne 2018. godine. Prognoze predviđaju pad na 24 centimetra, što bi bila najniži nivo od početka merenja 1880. godine.
Podatke su prikupile nemačke savezne službe za ETH Cirih. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati jer zapadnu Evropu zahvata četvrti letni toplotni talas, koji će potrajati veći deo sedmice. To stvara logističke probleme na reci dugoj oko 1.290 kilometara, koja teče od švajcarskih Alpa do Severnog mora.
Zbog istorijski niskog vodostaja Rajne, koji je ograničio pristup brodovima, kompanija BASF je 2018. morala da smanji proizvodnju u svom ključnom kompleksu "Ludwigshafen". Finansijski direktor Dirk Elverman kaže da je najveći svetski proizvođač hemikalija u međuvremenu razvio alternativne, premda skuplje, opcije prevoza.
"Naravno da smo zabrinuti zbog niskog vodostaja Rajne", rekao je Elverman novinarima u sredu, ali je dodao da je situacija "pod kontrolom".
Nizak vodostaj na Rajni smanjio je nemačku industrijsku proizvodnju za 1,5 odsto u 2018. godini, ali su se mnoge kompanije od tada prilagodile, objašnjava Saskija Mojhelbek, istraživačica u Kilskom institutu za svetsku ekonomiju. Udeo rečnog transporta u ukupnom teretnom transportu u Nemačkoj pao je sa 4,7 odsto u 2017. na 4,1 odsto u 2024. godini.
Kompanija EnBW, koja upravlja termoelektranama na ugalj koje se snabdevaju preko Rajne, saopštila je da stvara rezerve goriva dok elektrane ne rade. Elektrana Grosskraftwerk Mannheim takođe je saopštila da ima dovoljne rezerve uglja.
Ako nivo vode dodatno padne, mogla bi smanjiti opterećenje po brodu, koristiti manje barže ili preusmeriti neke isporuke na železnicu. Portparol kompanije DB Cargo rekao je da je železnički operater u stalnom kontaktu sa mušterijama pogođenim niskim nivoom vode na Rajni, najprometnijem unutrašnjem plovnom putu u Evropi.
Čak i ako kompanije pronađu alternativne rute, viši troškovi transporta ugrožavaju industrijsku konkurentnost Evrope u poređenju sa Azijom i Severnom Amerikom.
"Neki rečni brodovi možda više neće moći da plove zbog tehničkih ograničenja", rekao je Roberto Spranzi, član upravnog odbora Nemačke zadruge za rečni transport, koja predstavlja oko 90 brodova. On je napomenuo da na poslovanje utiču visoke cene goriva pored niskog vodostaja.
Kako nastaje suša
Vodostaji Rajne i Dunava pali su tokom veoma vrućeg i sušnog evropskog leta. Česta razdoblja visokog pritiska vazduha sprečavala su dolazak kišnih oblaka. Profesor hidrologije David Hana sa Univerziteta u Birmingemu objasnio je da takvi uslovi povećavaju potrošnju vode kod biljaka i isušuju tlo. Ono zatim brzo upije i ono malo kiše što padne, pre nego što voda stigne do reka.
"Klimatske promene to pojačavaju jer podižu osnovne temperature. Zbog toga topla i sušna razdoblja efikasnije isušuju krajolik i smanjuju protok reka", rekao je Hana.
Podaci Evropske komisije pokazuju da su se sušni uslovi u središnjoj i zapadnoj Evropi poslednjih nedelja pogoršali. Na vodostaj Rajne uticalo je i slabije otapanje snega i glečera s Alpa, koji su važan izvor vode u kasno leto.
Dunav i energetska kriza
Neki delovi Dunava, druge najduže evropske reke, već su dostigli rekordno niske nivoe. To otežava plovidbu tegljača u Rumuniji i Slovačkoj i smanjuje proizvodnju u nuklearnim elektranama.
Mađarska će prvi put za 44 godine potpuno ugasiti svoju jedinu nuklearnu elektranu, što predstavlja veliki test za novog premijera Petera Mađara. Zemlja će time ostati bez 40 odsto svojih kapaciteta za proizvodnju struje i moraće da pojača uvoz. Vladajuća stranka zatražila je od parlamenta da odloži sednice ove nedelje radi uštede energije, objavio je Mađar na Fejsbuku.
Dekorativna rasveta u Budimpešti i na državnim zgradama biće isključena. Istovremeno, dobrovoljna smanjenja potrošnje u fabrikama automobila i baterija donekle su ublažila pritisak na mrežu.
Rumunski energetski sektor biće u stanju pripravnosti tokom avgusta zbog pada proizvodnje, a zemlja će tražiti pomoć od susedne Ukrajine u satima vršnog opterećenja. Rumunija bi mogla biti prinuđena da ugasi i drugi reaktor u elektrani Černavoda jer nizak vodostaj Dunava ugrožava sisteme za hlađenje.
Posledice u Francuskoj i Italiji
Ovogodišnji toplotni talasi primorali su i Francusku da ograniči proizvodnju u nuklearnim elektranama, koje su okosnica elektroenergetskog sistema zapadne Evrope. Elektrane koriste vodu za hlađenje iz reka Rona i Garona, a postoji rizik da ispuštena voda postane prevruća i ugrozi biljni i životinjski svet.
Zbog dugotrajne suše, mađarska vlada pozvala je na štednju struje i vode. U Sentendreu, severno od Budimpešte, nekoliko hiljada ljudi ostalo je bez pijaće vode zbog preopterećenja sistema.
"Ako se ne promenimo, uskoro ćemo živeti u pustinjskim uslovima", izjavio je u petak ministar zaštite životne sredine Laslo Gajdoš.
Najduža italijanska reka Po takođe beleži vodostaj ispod istorijskih minimuma, što ugrožava navodnjavanje poljoprivrednih površina i podstiče prodor slane vode u deltu.
"Vrućina i suša definitivno su novi rizik za privredni rast. Presušivanje reka uzrokuje stvarnu ekonomsku štetu i jasno pokazuje izazove klimatskih promena", rekao je Karsten Brzeski, ekonomista u ING Diba AG.
Značajnije olakšanje za evropske reke nije na vidiku. Prema analizi meteorologa Metjua Drosa iz Vaisale, predviđa se da će temperature širom kontinenta do početka avgusta biti 2 do 8 stepeni više od proseka. Dugoročni modeli ukazuju na nove talase visokog pritiska, što bi moglo značiti da pravih kiša koje bi prekinule sušu neće biti sve do kasne jeseni.
"Obilna kiša može doneti kratkoročna poboljšanja, ali ako se suvo tlo i stabilni vremenski obrasci nastave, ti pomaci će verovatno biti privremeni", rekao je Hana.
Naučnici upozoravaju da Evropu očekuju još jače vrućine i suše ako svet ubrzano ne smanji potrošnju nafte, uglja i gasa.
"Vrućina istovremeno isušuje tlo, prazni reke i povećava potražnju za vodom. To je jasan potpis klimatskih promena", rekla je Hana Klok, profesorka meteorologije i klimatskih nauka sa Univerziteta u Redingu.
"Leta poput ovog postaju uobičajena i biće sve gora sve dok sagorevamo fosilna goriva", dodala je. "To je čista fizika."
Bonus video: