bliski istok
Teheran poslao preteću poruku Vašingtonu: Ovo smrtonosno oružje je velika opasnost za Amerikance! (VIDEO)
Takav sistem omogućava brzo raspoređivanje direktno sa terena
Iranski dron Hadid 110 dobio je značajno unapređenje. Nova verzija sada leti niže, brže i teže ju je uočiti.
Pogon sa mlaznim motorom i sa maksimalnom brzinom većom od 300 milja na sat (oko 510 km/h), novi stelt dron napravljen je tako da može da probije američku protivvazdušnu odbranu.
Korpus Iranske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je dron prvi put upotrebljen tokom protekle dve sedmice, kada je lansiran prema američkim bazama i ratnim brodovima u regionu.
Prema saznanjima The Telegraph, reč je o unapređenoj verziji standardnog Hadida 110, oružja koje iranski zvaničnici smatraju jednim od svojih najsposobnijih.
Dron samoubica prvi put je prošle godine predstavljen vrhovnom vođi Aliju Hamneiju, pre nego što je ajatolah poginuo u prvim napadima na početku rata.
Ono što novu verziju Hadida 110 izdvaja jeste kombinacija brzine i stelt karakteristika.
Za razliku od većine iranskih napadačkih dronova koji koriste elisne motore i relativno su spori, ovaj model pokreće turbo-mlazni motor koji, prema iranskim izvorima, omogućava brzinu od čak 316 milja na sat (oko 508 km/h), što ga čini najbržim poznatim iranskim dronom.
Lansira se pomoću raketnog potisnika na čvrsto gorivo, koji ga ubrzava i podiže na potrebnu visinu, nakon čega se uključuje mlazni motor.
Takav sistem omogućava brzo raspoređivanje direktno sa terena. Velika brzina predstavlja značajnu prednost na bojištu.
Protivvazdušna odbrana funkcioniše tako što otkriva dolazeću pretnju, prati je i ispaljuje presretačku raketu na vreme. Što je cilj brži, to odbrana ima manje vremena za reakciju.
Novi Hadid 110 osmišljen je upravo da maksimalno skrati taj vremenski prozor i pogodi cilj pre nego što sistemi odbrane uspeju da odgovore.
Njegov oblik dodatno otežava radarsko otkrivanje. Iranski stručnjaci navode da poseduje glatku konstrukciju bez vidljivih spojeva i zakivaka.
Usisnik vazduha u obliku slova "S", smešten na gornjoj strani trupa, skriva lopatice motora, dok je spoljašnjost prekrivena materijalima koji apsorbuju radarske talase.
Hadid 110 nosi bojevu glavu tešku 30 kilograma, ima domet od oko 220 milja (oko 350 kilometara) i može da ostane u vazduhu približno jedan sat.
To mu omogućava da uništava važne ciljeve u blizini iranske obale, ali nije namenjen za dalekometne strateške napade.
Iran tvrdi da je dron u potpunosti razvijen i proizveden u zemlji. Ta tvrdnja nije nezavisno potvrđena, budući da su Iran tokom sukoba podržavali Kina i Rusija.
Ipak, za Teheran je domaća proizvodnja važna i iz političkih razloga.
Godine međunarodnih sankcija onemogućile su Iranu pristup savremenoj zapadnoj avionici, motorima i drugim ključnim komponentama, dok se njegova vazdušna flota uglavnom sastoji od zastarelih američkih i ruskih aviona koje je teško održavati.
Svako novo oružje dodatno menja odnos snaga unutar iranskih oružanih snaga.
Balističkim raketama i dronovima danas ne upravlja regularna vojska, već Revolucionarna garda i njeno vazduhoplovstvo.
Svako unapređenje tog arsenala dodatno jača uticaj IRGC-a u odnosu na konvencionalne oružane snage i njegovim komandantima daje veću ulogu u donošenju odluka o ratu i miru.
Rat je taj proces dodatno ubrzao.
Nakon pogibije vrhovnog vođe i dok se njegov naslednik Modžtaba Hamnei još nije pojavio u javnosti, stvarna moć sve više prelazi u ruke komandanata koji kontrolišu raketne i bespilotne snage.
Novi Hadid 110, predstavljen usred rata, zato nije samo novo oružje, već i poruka o namerama Iranske revolucionarne garde.
Njegovo predstavljanje poklopilo se sa neobičnim razvojem događaja na frontu.
Posle dve sedmice intenzivnih napada, obe strane su privremeno obustavile udare bez zvaničnog proglašenja primirja. Reč je o tihom i neformalnom zatišju, a ne o dogovorenom prekidu vatre.
Međutim, situacija ostaje veoma krhka.
Iran je zatvorio Ormuški moreuz, zapretio širenjem sukoba i poručio da neće dozvoliti Vašingtonu da određuje kada će početi ili prestati rat.
"Nećemo dozvoliti Americi da određuje vreme rata i mira", izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei, dodajući da će se Iran "braniti onoliko dugo koliko bude potrebno".
On je američku vojnu kampanju opisao kao neuspešnu, ocenivši da je Vašington, umesto da primora Iran na predaju, pet meseci kasnije ostao "zaglavljen u živom blatu".
Bagaei je potvrdio i da Iran i Oman vode razgovore o upravljanju pomorskim saobraćajem kroz Hormuški moreuz bez učešća SAD, dok plovni put ostaje zatvoren zbog, kako je rekao, „nesigurnosti koju su nametnule Sjedinjene Američke Države“.
Američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je pauza u sukobima ostavljena kako bi se otvorio prostor za nastavak pregovora.
Prema navodima, obavešten je da SAD raspolažu ograničenim zalihama presretačkih raketa, upravo onih koje su ključne za odbranu od novih dronova poput Hadida 110.
Za sada, zatišje se nastavlja.
Bonus video:
(Espreso/Telegraf.rs)