Na Tajlandu postoji "zelena žetva" gde makroi "rezervišu" maloletnice, Foto: ANTHONY WALLACE / AFP / Profimedia

MNOGI NISU ZNALI

OVDE MAKROI REZERVIŠU MALOLETNICE PO SELIMA, SVE VRVI OD GREHA: Omiljena destinacija Srba puna BLUDA i RAZVRATA

Kada pomislimo na Tajland, prve asocijacije obično su prelepe plaže, egzotična hrana i nasmejani meštani.

Objavljeno: 23.07.2026. 10:43h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Kada pomislimo na Tajland, prve asocijacije obično su prelepe plaže, egzotična hrana i nasmejani meštani. Međutim, u gradovima poput Pataje, Puketa i Bangkoka industrija zabave za odrasle u potpunosti se odvija na svetlosti dana i predstavlja neizostavan deo tamošnjeg pejzaža i stila života. Dok šetate ulicama ovih turističkih centara, suočavate se s fascinantnim, ali i kompleksnim svetom u kojem se stapaju turizam, tradicija i porodične obaveze.

Decenijama je slika tipičnog konzumenta noćnog života na Tajlandu bio stariji belac iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije ili Australije. Iako su zapadnjaci i dalje prisutni i čine veliki deo "ekspat" zajednice (stranaca koji su se tu trajno naselili), trendovi na ulicama Pataje drastično se menjaju.

Bangkokfoto: Anusak Laowilas/NurPhoto/Shutter / Shutterstock Editorial / Profimedia

Danas su glavni gosti noćnih klubova sve češće mlađi muškarci, starosti između 25 i 40 godina, koji dolaze iz Koreje, Japana i Indije. Oni na Tajland putuju u grupama, željni dobre zabave i provoda, potpuno menjajući sliku i dinamiku noćnog života u odnosu na prethodne decenije.

Televizori kao statusni simboli i kultura "vraćanja duga"

Da bismo razumeli kako je moguće da samo u Pataji, uz 116 hiljada lokalaca, živi i radi čak 60.000 devojaka u industriji zabave, moramo zaviriti u specifičnu tajlandsku kulturu. Koreni ovog načina života sežu u prošlost, a posebno je bila upečatljiva praksa iz devedesetih godina, poznata kao "zelena žetva", u kojoj su posrednici u ruralnim selima takoreći "rezervisali" devojčice, koje bi potom odlazile u gradove čim završe osnovnu školu.

Za mnoge od ovih devojaka odlazak na jug nije bio samo beg od ruralnog siromaštva, već i duboko kulturološko pitanje časti. One su svoj rad posmatrale kroz prizmu ispunjenja moralnog duga prema roditeljima. Novcem zarađenim u noćnim klubovima nekada su se kupovali prvi televizori i motocikli, koji su u selima predstavljali važne statusne simbole.

Tajlandfoto: ANTHONY WALLACE / AFP / Profimedia

Vremenom, kako su se devojke vraćale i roditeljima gradile nove kuće, društvena stigma oko ovog posla bledela je. Zbog toga rad u industriji zabave i danas često ima prećutni blagoslov porodice, jer su one ekonomski zavisne od te zarade.

Tajni svet lokalaca i noćni život iza kulisa

Zanimljivo je da ovaj lajfstajl nije osmišljen samo za strance koji dolaze na odmor. Postoji čitav paralelni svet domaćih klubova i mesta u koja zapadni turisti nikada ne bi kročili.

Profesor Ronald Vajcer, koji je proučavao ovaj fenomen, ističe frapantan podatak da su klijenti u ovim mestima gotovo isključivo Tajlanđani, a u pojedinim delovima zemlje neverovatnih 70 odsto lokalnih muškaraca barem je jednom u životu platilo za ovakvu vrstu usluge.

Na kraju, svakodnevica Tajlanda ostaje savršen spoj suprotnosti. To je svet u kojem se, na samo nekoliko metara udaljenosti, prepliću luksuzni turizam, neprestana zabava i sudbine hiljada mladih žena koje, pod svetlima neonskih reklama, zapravo samo izdržavaju svoje porodice.

Bonus video:

Espreso/zenablic/TM