Penzioneri, Foto: Marina Lopičić

PENZIONERI

Koji penzioneri u Srbiji "jedu svoju penziju"? Zbog ove greške rizikuju da ostanu bez novca

Za one koji su penziju stekli po osnovu starosti (ispunjenjem starosne granice i godina staža), ograničenja gotovo da ne postoje

Objavljeno: 17.07.2026. 09:11h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Odlazak u penziju za mnoge građane Srbije ne znači i definitivan kraj radnog veka. Dok jedni nastavljaju da rade iz preke finansijske potrebe, drugi to čine kako bi ostali aktivni i izbegli socijalnu izolaciju. Međutim, pravila rada nakon penzionisanja nisu ista za sve. Dok jedni mogu slobodno da rade i usput čak i uvećaju svoju već stečenu penziju, drugi zbog nepoznavanja zakona rizikuju da ostanu bez svojih mesečnih primanja.

O tome ko sme da radi, pod kojim uslovima, kako se kreću pravila za različite kategorije penzionera i na šta posebno treba obratiti pažnju, za Blic govore dr Snežana Šantić iz Udruženja penzionera „Stari grad“ i advokat Srđan Arbutina.

Rad iz potrebe, ali i zbog socijalizacije

„Nije lako biti penzioner u Srbiji danas“, započinje razgovor dr Snežana Šantić, ističući da su ekonomski razlozi na prvom mestu, ali da je potreba za socijalizacijom podjednako važna.

„Četiri zida – to nije dobro. Zidovi ne znaju ni da plaču ni da se smeju kad ostanete sami. Zato insistiram na tome da penzioneri izlaze iz kuće i da budu aktivni. Sa druge strane, mnoge firme dolaze u naše savetovalište na Starom gradu jer im trebaju penzioneri. Oni znaju posao, odgovorni su, poštuju radno vreme i hijerarhiju, što je poslodavcima danas izuzetno važno.“

Najčešće se radi o poslovima u velikim trgovinskim sistemima koji nisu visoko intelektualni, ali omogućavaju penzionerima da dopune svoj budžet, radeći četiri ili osam sati dnevno.

FOTO: Stefan Stojanović/Mondo
FOTO: Tamara Trajković
FOTO: Ana Paunković

Pravila za tri kategorije penzionera: Ko sme da radi, a ko rizikuje penziju?

Advokat Srđan Arbutina objašnjava da je zakonska regulativa kompleksna i da pravo na rad i način angažovanja direktno zavise od toga kojoj kategoriji penzionera pripadate.

1. Starosni penzioneri – Bez ikakvih ograničenja

Za one koji su penziju stekli po osnovu starosti (ispunjenjem starosne granice i godina staža), ograničenja gotovo da ne postoje.

Model angažovanja: Mogu da zaključe klasičan ugovor o radu (na određeno ili neodređeno vreme) i zasnuju radni odnos, a mogu raditi i van radnog odnosa (ugovor o delu, ugovor o privremenim i povremenim poslovima, autorski ugovor).

Jedan dan pauze: Da bi ponovo počeli da rade kod istog ili novog poslodavca, starosni penzioneri moraju da naprave pauzu od najmanje jednog dana između dana raskida prethodnog radnog odnosa (odlaska u penziju) i dana zaključenja novog ugovora.

2. Invalidski penzioneri – Stroga ograničenja i rizik od gubitka penzije

Penzioneri koji primaju invalidsku penziju suočavaju se sa najrigoroznijim pravilima. Po zakonu, invalidska penzija se dobija kada je osoba potpuno nesposobna za rad.

Zabrana ugovora o radu: Invalidski penzioneri ne smeju da zaključe klasičan ugovor o radu na određeno ili neodređeno vreme. Ukoliko bi to učinili i bili prijavljeni na obavezno osiguranje, PIO fond bi pokrenuo postupak i to bi moglo dovesti do potpunog obustavljanja invalidske penzije.

Izuzetak: Mogu biti angažovani isključivo van radnog odnosa, odnosno preko ugovora o delu. Izuzetak su profesionalna vojna lica i policajci koji mogu raditi i nakon invalidske penzije, ali isključivo u nekoj sasvim drugoj delatnosti.

3. Porodični penzioneri – Ključan je neoporezivi iznos

Porodični penzioneri takođe mogu da rade, ali pod uslovom da njihova primanja ne pređu zakonski definisan limit.

Finansijski limit: Da ne bi izgubili pravo na porodičnu penziju, mesečni prihod od rada ne sme preći iznos minimalne mesečne osnovice (odnosno neoporezivi deo ličnog dohotka koji propisuje Poreska uprava), a koji za ovu godinu iznosi 51.297 dinara.

Model angažovanja: Ne mogu zaključiti ugovor o radu, već isključivo rade preko ugovora o delu do pomenutog iznosa. Budući da se ovaj limit svake godine menja i raste, penzioneri moraju redovno da prate ove izmene kako ne bi ugrozili svoja primanja.

FOTO: Beta / Dragan Gojić, Nenad Kostić
FOTO: beta dragan gojić
FOTO: Ana Paunković
FOTO: Ana Paunković

Kako se vrši revizija (povećanje) penzije?

Penzioneri koji rade imaju pravo da traže preračun i uvećanje svoje penzije, ali tu postoji nekoliko važnih pravila i zabluda.

Uslov od godinu dana: Da bi podneli zahtev za reviziju rešenja o penziji u PIO fondu, penzioneri moraju ostvariti najmanje godinu dana (12 meseci) neprekidnog staža kod poslodavca koji je uredno plaćao doprinose.

Obavezna odjava pre zahteva: Penzioner može raditi godinu dana ili deset godina, ali u trenutku kada poželi da podnese zahtev za reviziju, poslodavac mora prvo da ga odjavi sa osiguranja. Tek nakon odjave podnosi se zahtev PIO fondu.

Zabluda o preračunu: Mnogi misle da će im se penzija prosto uvećati na poslednji iznos koji primaju. „To ne funkcioniše tako“, objašnjava dr Šantić. „Revizija se radi na prvobitno rešenje koje su dobili kada su prvi put otišli u penziju. Radi se kompletan preračun celokupnog radnog staža ispočetka, tako da povećanja nisu drastična, ali je svaki dinar dobrodošao.“

Limit od 45 godina: Sve preko 45 godina ukupnog radnog staža se zakonski ne računa u penziju, pa se preko tog limita dalji rad u smislu povećanja penzije praktično ne isplati.

Siva zona i „gašenje požara“: Kako sami sebi „jedemo“ penziju

Veliki problem na tržištu rada predstavlja siva zona, gde poslodavci deo zarade uplaćuju na račun, a deo daju „na ruke“.

„Sve što niste uplatili u PIO fond, sutra se uopšte ne računa u vašu penziju“, upozorava dr Šantić. „Razumem da je u pitanju gašenje požara, da je teško živeti i da je sve skupo, pa ljudima treba novac odmah. Ali ako vam poslodavac ne plaća kompletne doprinose, vi ste u startu sami pojeli deo svoje penzije.“

Zakon o radu i srodni propisi nisu do kraja i najpreciznije regulisali sve oblasti rada penzionera, posebno kada je reč o samostalnom radu. Da bi penzioner samostalno prodavao kolače, davao časove ili obavljao sitne zanatske usluge, zakonski mora da otvori firmu, što sa sobom nosi visoke troškove i proceduru koja se većini uopšte ne isplati.

Zlatni saveti za penzionere

Gosti zaključuju sa jasnim preporukama za sve starije građane koji planiraju da nastave sa radom:

Radite dokle god možete: Ako vas služi fizičko, emotivno i opšte zdravstveno stanje, radite i budite aktivni među ljudima.

Kontrolišite uplate u PIO fondu: To je vaše zakonsko pravo. Podnesite zahtev i uzmite listing kako biste proverili da li vam poslodavac redovno i u punom iznosu uplaćuje doprinose. Neplaćanje doprinosa je krivično delo utaje poreza.

Edukujte se o svojim pravima: Penzioneri često slabije poznaju pravo i nove tehnologije. Iskoristite mogućnosti besplatne pravne pomoći u jedinicama lokalne samouprave, savetovalištima udruženja ili se posavetujte sa advokatom pre nego što potpišete bilo kakav ugovor.

Bonus video:

(Espreso / Blic / Prenela: A.C)