Foto: Promo

POGLEDAJTE

VUČIĆ U PARIZU I KIJEVU, OPOZICIJA U SUKOBU: Dokaz strateške autonomije Srbije pod odgovornom politikom

Objavljeno: 16.07.2026. 15:48h > 15:51h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

U vremenu velikih globalnih previranja, kada se odnosi među najvažnijim svetskim akterima menjaju iz dana u dan, pitanje za svaku malu državu je kako sačuvati sopstvene interese i ostati za stolom za kojim se donose velike odluke?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u samo 2 dana boravio je na dve važne evropske adrese, u Parizu na poziv francuskog predsednika Emanuela Makrona, i u Kijevu, na samitu Ukrajina–Jugoistočna Evropa, gde se sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim. Dva susreta, dve poruke, ali jedna strategija: da Srbija razgovara sa svima, da čuva svoje interese i da u složenim međunarodnim okolnostima gradi sve veću stratešku autonomiju!

Posebnu pažnju privukla je odluka Srbije da u Kijevu ne potpiše zajedničku deklaraciju. Potez koji je otvorio pitanje koliko je danas važno da Beograd zadrži pravo na samostalno odlučivanje i vođenje politike u skladu sa sopstvenim državnim interesima. Upravo na tom mestu otvara se i pitanje evropskog puta Srbije i Klastera 3. Da li će evropske integracije zavisiti samo od reformi ili sve više od šireg geopolitičkog okruženja u kojem Srbija pokušava da pronađe svoju poziciju?

Dok se na međunarodnoj sceni vodi borba za politički prostor i uticaj, na unutrašnjoj sceni nastavljaju se podele među blokaderima. Sukobi unutar pokreta otvaraju pitanje njihove političke budućnosti i posledica koje mogu imati na ukupnu sliku u Srbiji.

Da li Srbija danas uspeva da vodi politiku koja joj omogućava veću samostalnost u donošenju odluka?

Koliko su važni međunarodni potezi predsednika Vučića i kakvu poziciju oni stvaraju za Srbiju u godinama koje dolaze?

Da li raskol među blokaderima pokazuje da iza deklarativno zajedničkih ciljeva postoje različiti interesi pojedinaca, ali i uticaji sa strane?

Gosti 'Usijanja':

Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke

Marko Miškeljin, Centar za društvenu stabilnost

Sava Stambolić, politički analitičar

Espreso