Zemljotres u Venecueli, Foto: EPA/RONALD PENA R

JEZIVO

Nakon razornih zemljotresa, Venecueli preti novi užas: Svi strahuju od PROŠIRENJA, broj mrtvih raste svaki dan

Organizacija će, zajedno sa venecuelanskim vlastima, uključiti poljske bolnice i prihvatne centre u sistem ranog upozoravanja

Objavljeno: 10.07.2026. 10:30h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Epidemije zaraznih bolesti, loši sanitarni uslovi, nedostatak pristupa čistoj vodi i prekidi u pružanju osnovne zdravstvene zaštite mogli bi da predstavljaju najveću opasnost za desetine hiljada ljudi koji su preživeli razorne zemljotrese u Venecueli, saopštila je u četvrtak Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), regionalna kancelarija Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Ameriku.

Venecuela je otvorila više od 80 privremenih skloništa za stanovnike čiji su domovi uništeni u dva snažna zemljotresa koja su pogodila zemlju 24. juna. Broj raseljenih osoba do četvrtka dostigao je 17.907.

Prenatrpana skloništa povećavaju rizik od bolesti

Direktor PAHO-a Harbas Barbosa upozorio je da uslovi u skloništima mogu dodatno ugroziti zdravlje preživelih.

- U narednim nedeljama najveći zdravstveni rizici neće proisteći samo iz povreda izazvanih zemljotresima, već i iz poremećaja u radu zdravstvenog sistema, prenatrpanih skloništa, nedostatka vode i sanitarnih uslova, kao i smanjenog pristupa vakcinaciji i redovnoj zdravstvenoj zaštiti - rekao je Barbosa.

On je naveo da će PAHO, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Venecuele, pratiti moguće pojave epidemija respiratornih i crevnih oboljenja, kao i podsticati na sprovođenje vakcinacije.

Organizacija će, zajedno sa venecuelanskim vlastima, uključiti poljske bolnice i prihvatne centre u sistem ranog upozoravanja koji prati pojavu dijareje, respiratornih infekcija, febrilnih sindroma i bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom.

Ujedinjene nacije: Razmere katastrofe su ogromne

Koordinator Ujedinjenih nacija za humanitarna pitanja Tom Flečer izjavio je za Rojters da bi posledice dva uzastopna zemljotresa jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali predstavljale izuzetno težak izazov za bilo koju vladu na svetu.

UN planiraju da u narednih šest meseci pruže humanitarnu pomoć za oko 1,3 miliona najugroženijih stanovnika. Venecuelanske vlasti su u četvrtak saopštile da je broj poginulih porastao na 3.889, dok je broj povređenih ostao 16.740.

Na pitanje koliko su zvanični podaci pouzdani, Flečer je rekao da je u haotičnim okolnostima veoma teško dati preciznu procenu.

Iako su brojni građani kritikovali spor odgovor državnih institucija, Flečer je istakao da koordinacioni centar koji su zajednički uspostavili Ujedinjene nacije i venecuelanska vlada funkcioniše dobro i omogućava efikasniju distribuciju međunarodne pomoći.

Prema njegovim rečima, Ujedinjene nacije su do sada mobilisale više od 300 miliona dolara pomoći, a skoro 40.000 ljudi već je dobilo prehrambene pakete tokom prve dve nedelje humanitarne akcije.

UN takođe šalju timove za pružanje psihološke pomoći preživelima, posebno ženama i deci.

Oslabljeni zdravstveni sistem otežao odgovor

Direktor PAHO-a za vanredne zdravstvene situacije Ćiro Ugarte ocenio je da je dugogodišnja ekonomska kriza ozbiljno narušila zdravstveni sistem Venecuele, što je otežalo pružanje hitne pomoći nakon zemljotresa.

Kako je naveo, odlazak velikog broja zdravstvenih radnika iz zemlje tokom prethodnih godina dodatno je oslabio kapacitete zdravstvenog sistema.

- Nedostatak osnovnih zdravstvenih usluga neposredno nakon zemljotresa bio je kritičan, pa su mnoge ustanove koje nisu bile namenjene za zbrinjavanje trauma ili hitnih pacijenata morale da budu prilagođene toj nameni širom zemlje - rekao je Ugarte.

Dodao je da je stanje poboljšano zahvaljujući međunarodnoj pomoći, dolasku medicinskog osoblja iz drugih regiona i uspostavljanju poljskih bolnica.

Vlada brani odgovor na katastrofu

Vršilac dužnosti predsednika Venecuele Delsi Rodrigez odbacila je kritike na račun odgovora vlasti, iako mnogi građani tvrde da su najveći deo spasilačkih i akcija oporavka organizovali sami meštani, uz pomoć profesionalnih spasilačkih timova iz više zemalja, vatrogasaca i vojnih dobrovoljaca.

Prema rečima vršioca dužnosti direktora PAHO u Venecueli Armanda De Negrija, oko 300 žrtava u saveznoj državi La Gvaira, koja je najteže pogođena katastrofom, sahranjeno je bez identifikacije.

Međutim, venecuelanska služba za sudsku medicinu vodi detaljnu evidenciju kako bi identiteti mogli da budu utvrđeni naknadno.

- Tačna lokacija svake sahrane je evidentirana, a prikupljeni biološki materijal, poput zuba, kostiju i noktiju, koji sadrže stabilan genetski materijal, čuva se i arhivira - rekao je De Negri.

- Sve žrtve sahranjene su u kovčezima i sa njima je postupano u skladu sa propisanim procedurama - dodao je.

(Kurir.rs/Reuters/)