SAD JE POZNATO
Decenijama tražili odgovor u mozgu: Jedna injekcija u jetru prepolovila naslage koje izazivaju Alchajmerovu bolest
Zašto amiloid ne ostaje samo u glavi
Ključ za Alchajmerovu bolest možda uopšte nije u mozgu. Tako bar tvrde naučnici koji su godinama gledali u pogrešnom pravcu. Nova studija pokazuje da organ o kome niko nije razmišljao, jetra, može da prepolovi štetne naslage u mozgu. Kod miševa je jedna injekcija uradila ono što današnji lekovi ne mogu.
Rezultati su objavljeni u časopisu „Neuron“, a otkriće je već podiglo prašinu u naučnoj zajednici. Razlog je jednostavan. Decenijama se sva pažnja u borbi protiv najčešćeg oblika demencije usmeravala na ono što se dešava unutar lobanje. Sada se ispostavlja da se polovina priče odvija negde sasvim drugde.
Zašto amiloid ne ostaje samo u glavi
Amiloid je lepljivi protein koji se taloži između moždanih ćelija i pravi plakove. Ti plakovi prekidaju vezu između neurona i polako ih ubijaju. Ono što malo ljudi zna jeste da amiloid ne ostaje zarobljen u mozgu. Čak 60 odsto ovog proteina završi u krvotoku, a posao da ga ukloni iz tela pada na jetru.
Tu nastaje problem za jednu četvrtinu populacije. Reč je o ljudima koji nose rizičnu varijantu gena pod imenom APOE4. Ona ozbiljno smanjuje sposobnost tela da očisti amiloid. Osoba sa jednom kopijom ima dva do tri puta veći rizik. Onaj ko nasledi dve kopije ima rizik i do 15 puta veći.
Žena koja je trebalo da oboli, a nije
Najzanimljiviji deo cele priče počinje 2019. godine sa jednom ženom iz Kolumbije. Ona je nosila mutaciju zbog koje skoro svi obole pre pedesete. Ipak, ostala je bistra decenijama duže. Analize su pokazale da ima dve kopije retke varijante zvane APOE3 Christchurch, koju nosi tek jedna osoba na 25.000 ljudi. Ta varijanta neverovatno dobro čisti amiloid.
Šta su kineski naučnici tačno uradili
Tim iz Kine je uzeo taj zaštitni gen i ubacio ga u bezopasan virus, koji služi kao kurir genske terapije. Tu mešavinu su ubrizgali miševima programiranim da razviju promene slične ovoj bolesti. Ishod je iznenadio i same autore.
Količina plakova u mozgu skoro je prepolovljena
Ćelije jetre postale su mnogo efikasnije u čišćenju krvi
Smanjila se upala nervnog tkiva i oštećenje neurona
Pamćenje i sposobnost učenja kod miševa su se popravili
„Poboljšanjem uklanjanja amiloida u jetri, telo efikasnije čisti krv, što stvara veći podsticaj za uklanjanje amiloida iz mozga“, objasnio je Džong-Juan Ju, jedan od autora. Slično tome, drugi pristupi koji ciljaju amiloid prošli su klinička ispitivanja, o čemu izveštava i studija o leku lekanemab kod rane Alchajmerove bolesti objavljena u časopisu „New England Journal of Medicine“.
Da li ovo znači lek za Alchajmerovu bolest
Ne još. Terapija je za sada testirana samo na miševima. Sledeći korak je provera na većim životinjama, verovatno primatima.
Stručnjaci hlade očekivanja. Ričard Oukli iz britanskog Društva za Alchajmerovu bolest pozdravlja ideju, ali podseća da niko ne zna kako bi se ovaj pristup izborio sa proteinom tau, drugim glavnim krivcem. Ako sve prođe kako treba, do prvih ispitivanja na ljudima proći će najmanje pet godina, a do dostupne terapije možda deceniju. Za bolest koja pogađa desetine miliona ljudi, čak i takav rok zvuči kao nada.
Da li biste se testirali na rizičnu varijantu gena da znate šta vas čeka, ili biste radije ostali u neznanju?
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
(Espreso/Krstarica/DČ)