Foto: Antonio Guillem Fernandez / Panthermedia / Profimedia

ne nasedajte

Mama, tata, pomozite mi! Jeziva telefonska prevara sa kloniranjem glasa zavila Srbiju u crno, oprez!

Tehnologija veštačke inteligencije donela je revoluciju u svet komunikacija, ali je istovremeno postala i najmoćnije oružje u rukama sajber-kriminalaca koji masovno kradu novac. Prema zvaničnim podacima , takozvano kloniranje glasa postalo je vodeći globalni trend u digitalnim prevarama

Objavljeno: 16.06.2026. 10:09h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Kriminalci koriste napredne algoritme kako bi na osnovu samo nekoliko sekundi audio-snimka napravili savršenu kopiju nečijeg glasa. Ova vrsta prevare sada se širi i Srbijom, ostavljajući iza sebe finansijsku štetu i preplašene porodice.

Ono što ove napade čini izuzetno opasnim jeste činjenica da prevaranti ciljano udaraju na ljudske emocije i izazivaju trenutnu paniku. Žrtve više ne dobijaju sumnjive tekstualne poruke ili loše prevedene imejlove. Umesto toga, sa druge strane telefonske slušalice čuju prepoznatljiv, uplakan glas svog deteta, unuka ili bliskog prijatelja koji moli za hitnu pomoć jer zbog visoke realističnosti AI tehnologije, običan čovek više ne može da prepozna razliku između pravog i lažnog glasa.

Kako funkcioniše krađa identiteta u pet sekundi

Mehanizam ove prevare je zastrašujuće jednostavan i brz. Kriminalci prvo pretražuju društvene mreže poput Instagrama, TikToka ili Fejsbuka u potrazi za video-snimcima ili glasovnim porukama potencijalnih žrtava. Dovoljno je da pronađu snimak od samo pet sekundi na kojem osoba govori kako bi AI softver generisao kompletnu repliku njenog glasa, sa svim specifičnim pauzama, akcentom i bojom.

Kada naprave klonirani glas, prevaranti preko društvenih mreža mapiraju ko su roditelji, bake ili deke te osobe. Zatim kreće direktan napad. Pozivaju starije članove porodice i puštaju generisani audio-snimak u kojem lažna ćerka ili unuk kuka da je u opasnosti. Da stvar bude gora, hakeri često koriste tehniku lažiranja identifikacije poziva (tzv. caller ID spoofing), pa žrtva na ekranu svog telefona vidi ime i sliku člana porodice koji je navodno zove.

Milionske štete i lažne otmice

Jedna majka iz Kalifornije prevarena je za hiljade dolara nakon što je primila poziv u kojem je njena navodna ćerka plakala i tvrdila da je kidnapovana, tražeći otkup od 20.000 dolara. Majka je u panici poslala deo novca, da bi tek kasnije saznala da je njena ćerka sve vreme bezbedno sedela na svom radnom mestu.

Izveštaji bezbednosne kompanije McAfee pokazuju da čak 77 odsto ljudi koji nasednu na ovakav AI poziv na kraju pretrpi ozbiljan novčani gubitak.

Prevare nisu zaobišle ni poslovni svet, gde su ulozi znatno veći. Zabeležen je slučaj finansijske direktorke jedne multinacionalne kompanije koja se priključila video-sastanku gde su lica i glasovi njenih kolega bili potpuno lažirani pomoću AI tehnologije. Verujući da priča sa svojim šefovima, ona je odobrila hitan transfer od čak 499.000 dolara na račun prevaranata. Prema podacima američkog FBI-ja, finansijski gubici povezani sa AI prevarama već se mere stotinama miliona dolara na godišnjem nivou.

Talas prevara stigao i kod nas

Ovaj opasni tehnološki trend uveliko uzima maha i na Balkanu. Domaće organizacije za bezbednost na internetu već su izdale dramatična upozorenja građanima Srbije o takozvanim vishing prevarama. Scenario koji se ponavlja u našoj zemlji najčešće cilja penzionere i starije ljude koji nisu digitalno pismeni.

Prevaranti zovu fiksne ili mobilne telefone građana, predstavljajući se kao lekari iz hitne pomoći ili policajci. Oni tvrde da je član porodice izazvao tešku saobraćajnu nesreću ili da mu je hitno potrebna skupa operacija. Kako bi slomili otpor žrtve, u razgovor uključuju klonirani glas deteta koje kroz suze moli: „Mama, tata, pomozite mi, uplatite novac!“. Uplašeni roditelji, pod uticajem adrenalina i straha, odmah podižu ušteđevinu i predaju je nepoznatim kuririma ili uplaćuju putem brzih transfera novca.

Podaci pokazuju da su finansijske posledice po domaća domaćinstva ogromne, a prema nedavnim analizama, više od 13 odsto žrtava digitalnih prevara u Srbiji izgubilo je velike sume novca koje prelaze 1.165 evra.

Bonus video:

(Espreso/Kurir)