Foto: Wikipedia

jezivo

Hitlerov "službeni sekač glava“: Pogubio je hiljade, a istorija ga je zaboravila, bio je omiljeni DŽELAT u Berlinu

Čovek koji je hladnokrvno slao ljude u smrt za tri različita režima, a čija je životna priča savršen primer zastrašujuće "banalnosti zla".

Objavljeno: 12.06.2026. 09:26h
Dodajte Espreso u vaš Google izbor

Dok svet pamti imena poput Himlera, Mengelea ili Ajhmana, mračne mašinerije Trećeg Rajha ne bi bilo bez brutalnih egzekutora. Jedan od najefikasnijih, a ubedljivo najbizarnijih, bio je Johan Rajhart. Čovek koji je hladnokrvno slao ljude u smrt za tri različita režima, a čija je životna priča savršen primer zastrašujuće "banalnosti zla".

Peta generacija dželata

Rajhart nije bio ideološki zaluđenik u ranim danima; potekao je iz porodice koja se osam generacija unazad bavila egzekucijama. Za naciste je ubijao brzo i vešto, a postao je ozloglašen po usavršavanju giljotine. Nacistički režim je tražio najefikasniji način da se pogubi što više ljudi, a Rajhart je bio čovek koji je pretvorio ubijanje u mehanizovanu rutinu.

Rekord od 32 života u jednom danu

Njegov morbidni rekord iznosi neverovatne 32 osobe pogubljene u jednom danu. Tokom Drugog svetskog rata, lično je giljotirao preko 250 žena, uključujući članove čuvenog antinacističkog pokreta Bela ruža. Njegova preciznost i odsustvo emocija obezbedili su mu status "omiljenog dželata" u Berlinu.

foto: Wikipedia

Život posle Rajha: Dželat postaje žrtva

Ono što priču o Rajhartu čini potpuno bizarnom jeste činjenica da je nakon propasti Trećeg Rajha nastavio da radi kao krvnik – ali ovoga puta za Saveznike! Njemu je, kako je sam tvrdio na suđenju, bilo potpuno svejedno za koga radi: "Izvršavao sam smrtne kazne u čvrstom uverenju da služim državi".

Ironijom sudbine, kada su ga Amerikanci zatvorili, proveo je godine u radnom logoru, a njegova porodica se raspala pod teretom njegovih zločina. Njegov sin, shrvan očevom profesijom, izvršio je samoubistvo 1950. godine. Ostatak života proveo je u siromaštvu i izolaciji, a u poznim godinama čak se javno protivio vraćanju smrtne kazne u Nemačkoj, pre nego što je preminuo 1972. godine.

Lekcija koju ne smemo zaboraviti

Dok se obimne istorijske arhive fokusiraju na ideologe, priče poput Rajhartove služe kao opomena da svaka tiranija zavisi od "običnih" ljudi koji bespogovorno izvršavaju naređenja.

Bonus video:

(Espreso)