NEMA SRBINA KOJI NE ZNA NJEGOVO IME, A MNOGI NEMAJU POJMA DA JE BIO OKORELI NACISTA! Mračna strana čuvenog moćnika!

Henri Ford (30. jul 1863 – 7. april 1947) bio je američki industrijalac, pronalazač i poslovni magnat, najpoznatiji kao osnivač kompanije Ford Motor. Rođen je na farmi u Grinfild Taunšipu, u Mičigenu, gde je rano pokazao interesovanje za mehaniku.

Sa 16 godina napustio je dom kako bi radio kao šegrt u strojarskoj radionici u Detroitu, a kasnije se vratio upravljati porodičnom farmom dok je nastavio eksperimentirati s mehanikom. Godine 1891. pridružio se Edison Illuminating Companiju, gde su njegove inženjerske veštine dovele do promaknuća u glavnog inženjera, što mu je omogućilo da se posveti razvoju benzinskih motora.

Godine 1903. Ford je osnovao Ford Motor Compani, koji će revolucionirati automobilsku industriju i modernu proizvodnju. Njegov najpoznatiji izum, model T, predstavljen 1908., postao je pristupačno i pouzdano vozilo za prosječnog Amerikanca, pretvarajući posedovanje automobila iz luksuza u svakodnevicu.

Zašto je važan?

Henri Ford je imao ogroman uticaj na 20. vek, prvenstveno zbog uvođenja pokretnih traka u masovnu proizvodnju. Ova inovacija, implementirana 1913., značajno je smanjila vreme i troškove automobila, čineći Model T dostupnim širom javnosti. Dok je 1908. Model T koštao je 850 dolara, do 1920-ih cena je pala oko 260 dolara, što je omogućilo milionima Amerikanaca da poseduju automobil.

Ford je takođe bio pionir u poboljšanju radnih uslova. Godine 1914. uveo je plaću od 5 dolara dnevno – dvostruko više od tadašnjeg prosjeka – uz smanjenje radnog dana na osam sati. Ova mera nije samo privukla najbolje radnike, već je i povećala produktivnost te omogućila radnicima da si priušte proizvode koje su sami izrađivali, stvarajući novi ekonomski model.

Njegov doprinos nije ograničio samo na automobile; Fordov pristup masovnoj proizvodnji uticao je na druge industrije i postavio temelje modernog kapitalizma i potrošačkog društva.

Žestoki antisemita i nacista

Uprkos njegovim postignućima, Henri Ford je bio i kontroverzna figura. Jedna od najvećih kritika odnosi se na njegove antisemitske stavove. Od 1920. do 1927. Ford je finansirao i izdavao novine The Dearborn Independent, u kojima su objavljivani antisemitski članci, uključujući seriju pod naslovom "The International Jev". Ovi tekstovi su širili stereotipe i teorije zavjere o Jevrejima, a Ford je čak distribuirao prevedene verzije zloglasnih Protokola sionskih mudrosti. Iako se 1927. javno ispričao pod pritiskom tužbi i bojkota, njegova reputacija ostala je narušena.

Ford je takođe bio poznat po svom protivljenju sindikatima. U njegovim fabrikama, posebno tokom 1930-ih, radnici koji pokušavaju da organizuju sindikate suočavaju se sa nasiljem i otkazima. Najpoznatiji incident, "Bitka na nadvožnjaku" 1937., dogodio se kada su Fordovi zaštitnici napali članove Ujedinjenih automobilskih radnika (UAV) tokom prosvjeda u Dearbornu.

Konačno, Fordovo divljenje prema nacizmu izazvalo je dodatnu kontroverzu. Godine 1938. primio je Veliki krst nemačkog orla, najviše odlikovanje koje je nacistička Nemačka dodeljivala strancima, što je izazvalo bes u Sjedinjenim Državama, posebno u kontekstu predstojećeg Drugog svetskog rata.

Henri Ford ostaje ikona industrijske revolucije, čovek čiji su izumi i ideje modernog sveta. Međutim, njegovo nasleđe nije bez mrlja – njegovi antisemitski stavovi i simpatije prema nacizmu ostaju predmet kritike i rasprave.

Bonus video:

(Espreso/ Index/ Prenela: T.M.)