Iran, Foto: Fatemeh Bahrami / AFP / Profimedia

Obratite pažnju

Uništiće celu državu da dođu do ovoga! Isplivali detalji plana američke vojke, sprema se NAJRIZIČNIJA operacija!

Američka vojska izradila je detaljan plan za preuzimanje gotovo 450 kilograma visoko obogaćenog uranijuma u Iranu

Objavljeno: 02.04.2026. 10:53h

Američka vojska izradila je detaljan plan za preuzimanje gotovo 450 kilograma visoko obogaćenog uranijuma u Iranu, a reč je o riskantnoj operaciji koja bi uključivala dopremu teške mehanizacije, probijanje duboko ukopanih skladišta i izgradnju improvizovane piste za transportne avione koji bi radioaktivni materijal izneli iz zemlje, piše Washington Post.

Plan je, prema izvorima upoznatima sa situacijom, predstavljen predsedniku SAD Donaldu Trampu prošle nedelje na njegov lični zahtev, zajedno s procenama ozbiljnih operativnih i bezbednosnih rizika.

Sama činjenica da se razmatra ovakav scenario pokazuje da Bela kuća ne isključuje jednu od najosetljivijih i najrizičnijih specijalnih operacija u modernoj vojnoj istoriji, prenosi Jutarnji pisanje Posta.

Ograničavanje iranskog nuklearnog programa i dalje je ključni cilj Vašingtona, ali vojni i stručnjaci za bezbednost upozoravaju da bi ovakav poduhvat bio veoma složen i bez presedana u ratnim uslovima.

Operacija bi zahtevala stotine, ako ne i hiljade vojnika, zajedno sa velikim količinama opreme, duboko unutar iranske teritorije, što bi potencijalno trajalo nedeljama ili čak mesecima, pod stalnom pretnjom napada.

Najsloženija operacija u istoriji

U međuvremenu, američka administracija je pokušala da okonča sukob diplomatskim putem, nudeći Iranu plan koji uključuje odustajanje od svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Teheran je odbio predlog, iako je ranije signalizirao spremnost da smanji nivo obogaćivanja.

foto: benny48 / Alamy / Profimedia

"Ovo bi bila jedna od najsloženijih i najzahtevnijih specijalnih operacija u istoriji", upozorio je bivši zvaničnik Pentagona Mik Malroj, naglasivši da bi rizik za uključene snage bio izuzetno visok.

Dodatni signal Trampovog razmišljanja bila je njegova podrška ideji slanja specijalnih snaga na teren, koju je javno izrazio komentator Fox News-a Mark Levin, zalažući se za brzo preuzimanje iranskog nuklearnog arsenala.

Iako je Tramp tokom kampanje obećao da će okončati "beskrajne ratove", on sada ulazi u petu nedelju sukoba koji se trenutno vodi uglavnom iz vazduha, u koordinaciji sa Izraelom. Moguća kopnena operacija bi značila novi nivo eskalacije i znatno veći rizik za američke snage.

Bela kuća kaže da je ovo pitanje razvoja opcija, a ne odluke. Međutim, ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava slanje kopnenih trupa u Iran, što dodatno komplikuje politički stav administracije.

Deo materijala prebačen uoči napada

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran ima oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 procenata, što je samo korak bliže nivou potrebnom za izradu nuklearnog oružja.

Više od polovine ovog materijala nalazi se u podzemnom objektu u blizini Isfahana, na dubini većoj od 90 metara, dok je ostatak raširen na lokacijama kao što su Natanz i potencijalno drugi tajni objekti.

foto: benny48 / Alamy / Profimedia

Satelitski snimci iz juna ukazuju na to da je deo materijala premešten u tunele neposredno pre američkih i izraelskih napada. Dodatni problem je činjenica da je pristup skladištima otežan zbog ruševina koje su ostale nakon bombardovanja, što bi dodatno usporilo svaku potencijalnu operaciju.

Sam uranijum se skladišti u zatvorenim cilindrima koji podsećaju na velike boce, a pre moguće vojne upotrebe morao bi se dodatno obogatiti i preraditi u metalni oblik. Stručnjaci takođe upozoravaju na ozbiljan rizik od radioaktivne kontaminacije u slučaju direktnog pogodka ili oštećenja kontejnera.

Da bi uopšte došle do ovih zaliha, američke snage bi morale da dovedu tešku mašineriju, probiju slojeve betona, čelika i zaštitnih materijala i spuste se do duboko zakopanih rezervoara. Procene ukazuju da bi takva operacija mogla da traje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci, u zavisnosti od uslova na terenu.

Veliki rizik, a ishod neizvestan

Bivši vojni komandanti ističu da bi idealan scenario bio da se operacija sprovede nakon prekida vatre i uz učešće međunarodnih inspektora, ali ne isključuju mogućnost borbenog ulaska - sa očekivanim gubicima i visokim nivoom neizvesnosti.

Sa logističke strane, ovo je izuzetno zahtevna misija. Prvo, bilo bi potrebno neutralisati iranske odbrambene sisteme kako bi se omogućio bezbedan ulazak snaga. Zatim, specijalne snage i padobranci bi morali da obezbede područje, potencijalno pod stalnom pretnjom od raketa, dronova i artiljerije.

Inženjeri bi zatim izgradili improvizovanu pistu za dopremu opreme, dok bi transportni avioni i helikopteri kontinuirano dovozili dodatne resurse. Istovremeno, desetine timova bi kontinuirano radile na iskopavanju i pristupu podzemnim objektima.

foto: AP Photo Vahid Salemi

U operaciji bi učestvovali i nuklearni stručnjaci, odgovorni za procenu rizika i nadzor rukovanja materijalom. Čitav sistem podrške, od zaliha hrane i vode do održavanja vozila i opreme, više bi ličio na uspostavljanje privremene vojne baze nego na klasičnu tajnu operaciju.

Posebno opasan deo bila bi sama infiltracija podzemnih objekata.

Specijalne snage bi morale da se kreću sporo i metodično, koristeći zaštitnu opremu i senzore za detekciju zračenja, uz stalnu pretnju od eksplozija, kontaminacije ili skrivenih zamki.

"To je spor, precizan i izuzetno opasan proces", opisao je jedan bivši operativac, naglašavajući da svaka greška može imati katastrofalne posledice.

Izvlačenje materijala ne bi bilo ništa manje rizično. Tokom evakuacije, vojnici, oprema i nuklearni materijal bili bi izloženi potencijalnim iranskim napadima dok se povlače kroz neprijateljski vazdušni prostor.

Za razliku od prethodnih operacija poput likvidacije Osame bin Ladena, koja je trajala samo nekoliko sati, ova, čak i pod optimalnim uslovima, mogla bi da traje nedeljama.

Stručnjaci dodatno upozoravaju da danas postoji veoma ograničen broj vojnika specijalizovanih za takve zadatke, a nivo pripremljenosti za operacije izvlačenja nuklearnog materijala značajno je opao od kraja Hladnog rata, zaključuje WP.

Bonus video:

Espreso/Telegraf/TM