Vanja Milošević, Foto: Antono Ahel/ATAImages

detalji

Vanja Milošević upozorava: Ove polno prenosive bolesti se šire, za ove infekcije nećete osetiti nijedan simptom

Milošević otkriva koje se*sualno prenosive infekcije trenutno vladaju.

Objavljeno: 31.03.2026. 15:00h > 15:30h

Nekada su triper, sifilis i gonoreja bili sinonim za "stidne bolesti", dobro poznate i često jasno prepoznatljive. I danas postoje, otkriva za MONDO dr Vanja Milošević, ginekolog. U razgovoru o zdravlju intimne regije, dr Milošević otkriva koje se*sualno prenosive infekcije trenutno vladaju. Danas smo, kaže, u "začaranom krugu" novih pretnji.

"Jedna od najčešćih se*sualno prenosivih bolesti, a koje nismo svesni, osim tripera, sifilisa, jesu HPV infekcija i se*sualno prenosive bolesti tipa hlamidija, mikoplazma i ureaplazma. To su stvari sa kojima se mi najčešće srećemo u ordinaciji. Kod se*sualnog prenosivih bolesti vrlo je važno adekvatno lečenje oba partnera, da ne bismo ušli u taj začarani krug u kom lečimo jednu osobu, dok druga prenosi i onda to lečenje bude dugotrajno, ponekad i bezuspešno", ističe dr Milošević.

Fokus se posebno stavlja na HPV, virus koji je danas jedna od vodećih briga javnog zdravlja zbog svoje veze sa karcinomom.

"Kod HPV infekcije, vrlo mi je važno da to kažem jer malo ljudi zna, to su uglavnom virusi koji, sada bar tačno znamo i pouzdano, pospešuju pojavu karcinoma grlića. Mi za većinu karcinoma grlića i karcinoma inače, ne znamo tačno uzročnike. Kad je karcinom pluća, mi vezujemo za pušenje, kad je karcinom jetre, vezujemo za alkohol, ali veliku ulogu igraju i genetika i način života, navike. Kada su se*sualno prenosive bolesti u pitanju, posebno HPV infekcije i posebno ove tri bakterije o kojima sam pričao, način života je važan, u smislu nezaštićenih odnosa", objašnjava ginekolog za MONDO.

Dr Milošević iznosi jasnu tvrdnju o HPV-u i karcinomu.

"Odgovorno tvrdim, skoro svaka žena koja je imala karcinom grlića, u jednom trenutku, u recimo zadnjih 20-30 godina, imala je HPV infekciju. To ne znači, tu moramo da budemo precizni, da svaka žena koja ima HPV infekciju, da će obavezno imati karcinom grlića. A kako se dobijaju ti HPV virusi? Nezaštićenim intimnim odnosom", upozorava dr Milošević.

Prema njegovim rečima, faktori poput mladosti i slabog imuniteta, u kombinaciji sa nezaštićenim odnosima, idealna su podloga za širenje ovih infekcija. Takođe ističe i rodne razlike u pristupu prevenciji.

"Imate mlade ljude, hormone, nagone, strasti, hemiju koja proradi, imate nezaštićene odnose i dovoljno da jedan muškarac ima se*sualno prenosivu HPV infekciju ili jedna žena, pa će nastati ceo krug po sistemu kapljične infekcije. Kod muškaraca se mnogo manje priča o ovome i iz jednog drugog razloga, što kod muškaraca se to teže otkriva. Imuni sistem kod muškaraca je malo jači, otporniji su od žena. Kod žena se uglavnom otkriva i na običnim pregledima", ističe doktor.

Pored HPV-a, dr Milošević posebno skreće pažnju na kategoriju podmuklih infekcija - hlamidiju, mikoplazmu i ureaplazmu.

"Ove tri bakterije su posebno nama problem, ozbiljno, zato što su one jedan od direktnih uzročnika neplodnosti. A loša stvar kod njih je što se ne otkrivaju u klasičnim testovima. Znači, postoje vrlo senzitivni testovi koji mogu da detektuju i otkrivaju, a još gora stvar je što ne prave nikakve kliničke simptome, bar one koje bi žena mogla da primeti ili muškarac. Znate, vi kad imate neku infekciju, dobijete crvenilo, peckanje, svrab, krvarenje i to su znaci koje vas pošalju kod doktora. Vidite da nešto nije u redu. Prisustvo ovih bakterija skoro da nikakvu kliničku sliku ne pravi i to je ono što mi stalno insistiramo na pregledima. To su te podmukle infekcije koje ne idu čak ni sa visokom temperaturom, pa da znate", kaže dr Milošević.

Na kraju, ginekolog se osvrće na širi društveni problem, nedostatak kulture redovnih preventivnih pregleda.

"Mi nemamo taj nivo kulture da idemo kod lekara, da uradimo osnovne preglede, izvadimo krv. Idealno bi bilo dva puta godišnje. Zašto? Zato što većina tih stanja o kojima smo govorili, ima jedan period inkubacije, vreme naseljavanja ili, kako bi mi to rekli, kada mi možemo da ih otkrivamo. Ono je u principu oko 6 meseci. Znači, između dva pregleda može da se pojavi nešto što nije bilo prethodnog puta", savetuje dr Vanja Milošević.

Bonus video:

(Espreso/Mondo/Tamara Veličković/prenosi:B.S.)