STRATEŠKI PRESUDNO
OVO JE OPASNIJE OD BILO KOG ORUŽJA U IRANSKOM ARSENALU! Ključnu ulogu ne igraju ni rakete, ni dronovi - VEĆ OVO!
Ormuski moreuz je na najužem delu širok svega oko 34 kilometra, dok je plovni koridor za tankere još uži, svega nekoliko kilometara u svakom smeru
Ratovi se ne dobijaju samo oružjem, već ih često odlučuje geografija. Upravo to danas pokazuje situacija oko Irana, gde ključnu ulogu ne igraju rakete ni dronovi, već jedan uski, ali strateški presudan morski prolaz – Ormuski moreuz.
Ovaj tesnac, koji povezuje Persijski i Omanski zaliv, predstavlja glavnu rutu za izvoz nafte i gasa iz zemalja Zaliva. Kroz njega prolazi oko 20 odsto svetske nafte, što ga čini jednim od najvažnijih energetskih „uskih grla“ na planeti.
Iran to vrlo dobro zna i godinama otvoreno poručuje da može da zatvori ovaj prolaz. Još 2018. godine komandant Revolucionarne garde upozorio je da će moreuz biti „otvoren za sve ili za nikoga“.
Ormuski moreuz je na najužem delu širok svega oko 34 kilometra, dok je plovni koridor za tankere još uži, svega nekoliko kilometara u svakom smeru.
Plitko more, brojni zalivi i razuđena obala omogućavaju postavljanje mina i izvođenje brzih napada čamcima, dronovima ili raketama sa kopna. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da je ovaj tesnac opasniji od bilo kog pojedinačnog oružja u iranskom arsenalu.
Ostrva puna oružja
Dodatnu prednost Iranu daju ostrva u i oko moreuza, poput Kešma i Harga, na kojima se nalaze vojne baze i skladišta.
Prema zapadnim analizama, na ostrvu Kešm izgrađena je mreža podzemnih tunela, takozvani „grad raketa“, iz kojeg se mogu brzo pokrenuti napadi na brodove u prolazu.
Globalne posledice zatvaranja moreuza
Potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo bi trenutne posledice po ceo svet. Cene nafte i gasa bi naglo skočile, što bi se prelilo i na cene hrane i drugih proizvoda.
Čak i kratkotrajni prekid saobraćaja mogao bi da poremeti globalna tržišta, dok bi eventualno postavljene mine mogle nedeljama da blokiraju prolaz.
Iako se razmatraju vojni konvoji za zaštitu tankera, takve operacije nose veliki rizik. U uskom prostoru, brodovi bi bili laka meta za kombinovane napade, iz vazduha, sa mora i sa kopna.
Dodatni problem predstavlja i pravni aspekt: brodovi pod vojnom pratnjom mogu se smatrati legitimnim vojnim ciljevima.
Rat drugačijim pravilima
Iako Sjedinjene Američke Države imaju ogromnu vojnu nadmoć, Iran ne vodi klasičan rat. Njegova strategija oslanja se na iscrpljivanje protivnika i korišćenje geografskih prednosti.
U takvom sukobu, Ormuski moreuz postaje moćnije sredstvo od bilo koje rakete, jer može da utiče ne samo na tok rata, već i na globalnu ekonomiju.
Zato mnogi analitičari upozoravaju: ako se borbe dodatno rasplamsaju, upravo bi ovaj uski morski prolaz mogao da postane najopasnija tačka na svetu.
Bonus video: