znate li?
OD PRVOG DANA BIO UZ HITLERA, ALI NJEGOVO IME NIKO NE ZNA! Iz senki stvarao JEZIVE PLANOVE, kad je izašao iz nje...
Frik je osuđen za ratne zločine na Nirnberškim procesima i pogubljen 1946. godine
Vilhelm Frik (12. marta 1877. – 16. oktobar 1946.) bio je nemački političar i istaknuti član Nacističke stranke (NSDAP), koji je održvao ključne dužnosti tokom Trećeg Rajha. Najpoznatiji je kao ministar unutrašnjih poslova Nemačke od 1933. do 1943., gde je imao značajnu ulogu u uspostavljanju nacističkoga pravnog i administrativnog sistema.
Kasnije je postao protektor Bohemije i Moravske tokom Drugog svetskog rata. Frik je osuđen za ratne zločine na Nirnberškim procesima i pogubljen 1946. godine.
Vilhelm Frik rođen je u Alsenzu, u Kraljevini Bavarskoj, tada delu Nemačkog Carstva. Studirao je pravo na Univerzitetu u Heidelbergu, gde je 1901. stekao doktorat. Nakon studija zaposlio se kao državni službenik u bavarskoj administraciji, gde je radio u policijskim i pravnim strukturama. Frik se rano politički angažovao, privučen ekstremnim nacionalističkim i antisemitskim idejama koje su bile prisutne u Nemačkoj nakon Prvog svetskog rata.
Frik se upoznao sa Adolfom Hitlerom već 1920-ih i učestvovao je u neuspelom Pivničkom puču 1923. godine u Minhenu. Zbog tog čina je uhapšen, ali je izbjegao težu kaznu i nastavio da radi u državnoj službi, skrivajući svoje političke aktivnosti.
Uspon u Nacističkoj stranci
Frik je bio jedan od prvih nacista koji su stekli značajan politički uticaj. Godine 1930. postao je ministar unutrašnjih poslova i obrazovanja u pokrajinskoj vladi Tiringije, što je bila prva visoka pozicija koju je nacista zauzeo u Nemačkoj. U toj ulozi radio je na širenju nacističke propagande i uklanjanju političkih protivnika iz administracije.
Kada je Hitler 1933. postao kancelar, Frik je imenovan za Reichsministra unutrašnjih poslova. U toj funkciji bio je ključan u donošenju zakona koji su učvrstili nacističku vlast, uključujući Zakon o ovlašćenju (Ermächtigungsgesetz) koji je omogućio Hitleru da vlada dekretima, zaobilazeći parlament. Frik je takođe bio odgovoran za Nirnberške rasne zakone iz 1935., koji su institucionizovali diskriminaciju Jevreja i postavili temelje za kasnije progone.
Drugi svetski rat i Protektorat
Tokom rata Frikova moć u Berlinu postupno je slabila jer su Hajnrih Himler i SS preuzimali kontrolu nad unutrašnjom sigurnošću. Godine 1943. Frik je smenjen sa mesta ministra unutrašnjih poslova i imenovan za Reichsprotektora Bohemije i Moravske, zamenivši Konstantina von Neurata. Iako je formalno bio na visokoj poziciji, stvarnu kontrolu u Protektoratu imao je Karl Hermann Frank, Frikov zamenik, dok je Frik uglavnom imao reprezentativnu ulogu.
Nirnberški procesi i pogubljenje
Nakon poraza Nemačke 1945., Frika su uhapsile savezničke snage. Na Nirnberškim procesima optužen je za zločine protiv mira, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, posebno zbog svoje uloge u donošenju rasnih zakona i pripremi agresivnog rata. Frik se branio tvrdeći da je samo sledio naredbe i da nije direktno učestvovao u zločinima, ali sud ga je proglasio krivim. Osuđen je na smrt vešanjem i pogubljen 16. oktobra 1946. u Nirnbergu.
Vilhelm Frik ostaje upamćen kao jedan od arhitekata pravnog sistema koji je omogućio nacistički teror. Iako nije bio harizmatičan poput nekih drugih nacističkih vođa, njegov administrativni rad bio je ključan za uspostavljanje totalitarne države.
Bonus video: