Redžep Tajip Erdogan, Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

ANALIZA

Kolika je šansa da IRAN POKRENE DIREKTAN NAPAD NA TURSKU? Posledice takvog poteza bi bile RAZORNE, evo i PO KOGA!

Otkako je sukob počeo rano u subotu, Iran je ispalio rakete i dronove širom Bliskog istoka, gađajući Izrael, kao i Irak, Jordan i svih šest zalivskih država, u pokušaju da pogodi američke ciljeve

Objavljeno: 03.03.2026. 12:48h

Šta bi se desilo ukoliko bi Iran napao Tursku? Stručnjaci iz Irana, Turske i Vašingtona razmatrali su ovo pitanje.

Iran je odavno upozoravao da će, ako Vašington napadne, gađati njegove regionalne interese – što bi u principu trebalo da uključi i članicu NATO-a, Tursku, gde su američke trupe raspoređene u nekoliko baza.

Otkako je sukob počeo rano u subotu, Iran je ispalio rakete i dronove širom Bliskog istoka, gađajući Izrael, kao i Irak, Jordan i svih šest zalivskih država, u pokušaju da pogodi američke ciljeve.

Ali ne i Tursku, uprkos prisustvu nekoliko veoma osetljivih lokacija na kojima se nalazi neodređen broj američkih vojnika.

Jedna od njih je Indžirlik (Incirlik), ključna NATO vazduhoplovna baza koju američke snage decenijama koriste u blizini južnog grada Adane, a druga je Kurečik (Kurecik), baza u centralnoj Turskoj u kojoj se nalazi NATO sistem radara za rano upozoravanje, sposoban da detektuje lansiranje iranskih raketa, piše 24France.

Vojna baza foto: BBM / Alamy / Profimedia

Iako je Ankara kategorično negirala da su radarski podaci ikada korišćeni za pomoć Izraelu, samo postojanje tog sistema uznemirilo je Teheran.

"U prošlosti su iranski zvaničnici ukazivali na Kurečik kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog radarskih instalacija, ali... u ovom trenutku napad na NATO zemlju poput Turske bio bi još rizičniji potez za Iran", rekla je Gonul Tol iz vašingtonskog Instituta za Bliski istok.

Baze su izuzetno osetljivo pitanje za Tursku, a policija je u subotu uhapsila troje novinara zbog "prekršaja protiv nacionalne bezbednosti" zbog snimaka nastalih u blizini Indžirlika ubrzo nakon početka iranskih napada.

U ponedeljak je Ankara odlučno demantovala neutemeljene glasine na internetu da je "američka vojna baza u Turskoj pogođena", navodeći da nema baza u stranom vlasništvu i da "nije bilo napada na našu zemlju".

"Izuzetno visok rizik"

Za razliku od napada na zalivske zemlje, napad na Tursku ne bi bio niskorizična "operacija slanja poruke", već "strateški potez visokih troškova za Iran", rekao je Arif Keskin, iranski stručnjak sa Univerziteta u Ankari.

"Direktan vojni potez protiv Turske nosio bi rizik da izazove simetričan odgovor Ankare. To bi moglo da gurne sukob izvan granica koje je moguće kontrolisati", rekao je za AFP.

Napad na članicu NATO-a mogao bi takođe da aktivira mehanizme kolektivne odbrane Alijanse, što bi "dramatično povećalo stratešku cenu", dodao je.

Serhan Afacan, direktor Centra za iranske studije (IRAM) sa sedištem u Ankari, rekao je da je Iran verovatno računao na to da nijedna zalivska država neće uzvratiti – što ne bi bio slučaj sa Turskom.

"Iran nema ni strateški podsticaj ni nameru da gađa bilo koju lokaciju u Turskoj. Rizici takvog poteza bili bi izuzetno visoki za Teheran, kako politički tako i vojno", rekao je.

foto: AP Photo Vahid Salemi

Time bi takođe rizikovao da izoluje jednu od poslednjih potencijalnih mogućnosti za pregovore.

"Iran i dalje ceni potencijalnu ulogu Turske u smirivanju tenzija i diplomatskom posredovanju. Gađanje Turske potkopalo bi taj kanal u trenutku kada je dijalog i dalje od ključnog značaja", rekao je za AFP.

Važan sused

Turska je intenzivno koristila diplomatske kanale kako bi sprečila vojnu konfrontaciju, ali od subote nastoji da zadrži neutralan stav.

Predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je u subotu da je "duboko uznemiren" napadima, istovremeno osuđujući iranske odmazdne udare, i obećao da će pojačati diplomatske napore kako bi strane vratio za pregovarački sto.

Za Teheran, Ankara ostaje "ključni diplomatski akter" koji može igrati važnu ulogu u zakulisnoj diplomatiji, rekao je Keskin.

Redžep Tajip Erdogan foto: EPA-EFE/AHMAD AL-RUBAYE / POOL

"Napad na Tursku suzio bi prostor Irana za diplomatsko manevrisanje i presekao put za upravljanje krizom koji bi mu kasnije mogao zatrebati."

Takođe bi rizikovao da gurne Ankaru u "suprotni tabor", što bi se moglo loše odraziti na Teheran s obzirom na geostrateški položaj Turske, dodao je.

"Odluka Irana da ne napadne Tursku nije stvar dobre volje, već rezultat složene i višeslojne strateške kalkulacije", zaključio je.

Više o sukobu na Bliskom istoku koji traje već treći dan čitajte u našem blogu.

Bonus video:

(Espreso/ Mondo/ Prenela: T.M.)