NAJMOĆNIJI ČOVEK IRANA je likvidiran!
TAJNI ŽIVOT UBIJENOG VRHOVNOG VOĐE: Otkrivamo moć, decu i stroge tajne koje su godinama skrivane, TERORISAO NAROD
Hamnei je tokom svoje dugogodišnje vlasti održavao gotovo apsolutnu moć
Vest o smrti Alija Hamneija, vrhovnog vođe Irana, čoveka čija je vladavina trajala više od tri decenije i koji je simbol autoritarne kontrole, verske represije i brutalnog suzbijanja političkih sloboda, mnoge je šokirala.
Hamnei je tokom svoje dugogodišnje vlasti održavao gotovo apsolutnu moć, stavljajući veto na svaku političku odluku i lično birajući kandidate za javne funkcije, dok su milioni Iranaca živeli pod stalnim nadzorom, strahom i ograničenjima osnovnih ljudskih prava.
Njegov režim je odgovoran za sistematske represije, hapšenja i torture političkih protivnika, kao i za gušenje slobode govora i demokratije u Iranu.
Mlade generacije Iranaca ceo život su provele pod njegovim autoritarnim režimom, u zemlji gde opozicija nije imala prostor za slobodno delovanje, a osnovna prava su bila redovno kršena.
KO JE ZAPRAVO BIO VRHOVNI VERSKI VOĐA?
Ajatolah Ali Hamnei bio je drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Mlade generacije Iranaca ceo život su provele pod njegovom vlašću.
Hamnei je bio u središtu složene mreže različitih centara moći i mogao je da stavi veto na bilo koje pitanje javne politike i lično bira kandidate za javne funkcije.
Kao šef države i vrhovni komandant oružanih snaga, uključujući i Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), poznat i kao Revolucionarna garda, uživao je gotovo apsolutnu vlast.
Rođen je 1939. godine u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu, kao drugo najstarije od osmoro dece u religioznoj porodici. Njegov otac bio je šiitski sveštenik srednjeg ranga, a Hamnei je već u 11. godini stekao kvalifikacije sveštenika, posvećujući se izučavanju Kurana.
Kao mnogi verski vođe tog vremena, Hamnei je bio i politički i duhovno angažovan. Bio je darovit govornik i pridružio se protivnicima tadašnjeg šaha Irana. Proveo je godine u ilegali i zatvoru, a šahova tajna policija ga je hapsila čak šest puta i zlostavljala.
Godinu dana nakon revolucije 1979. godine, ajatolah Ruholah Homeini imenovao ga je da predvodi molitve petkom u Teheranu. Hamnei je 1981. izabran za predsednika Irana, a 1989. godine ga je verska hijerarhija izabrala za naslednika ajatolaha Homeinija, koji je preminuo u 86. godini.
Hamnei je retko putovao u inostranstvo i živeo je skromno sa suprugom Mansureh Hodžaste Bagerzadeh u centru Teherana.
Bio je poznat po ljubavi prema baštovanstvu i poeziji, a u mladosti je pušio. Tokom pokušaja ubistva 1980-ih desna ruka mu je ostala paralizovana.
Sa suprugom je imao šestoro dece, četiri sina i dve ćerke, čija privatnost je bila gotovo potpuno zaštićena od javnosti.
Njegovi sinovi:
Modžtaba Hamnei – drugi sin, smatra se jednim od najmoćnijih ljudi u Islamskoj Republici, sa značajnim uticajem u užem krugu očevih saradnika.
Mustafa Hamnei – najstariji sin, učestvovao je na frontu tokom Iračko-iranskog rata, oženjen ćerkom konzervativnog sveštenika.
Masud Hamnei – treći sin, rođen 1972. godine, udaljen od političkih krugova, zadužen za očuvanje očevih radova i propagandni aparat.
Sejed Mejsam Hoseini Hamnei – najmlađi sin, rođen 1977, sveštenik, aktivno je radio u kancelariji za očuvanje i objavljivanje radova vrhovnog vođe.
Dve ćerke:
Bušra, rođena 1980, udata za Mohamada-Džavada Mohamadija Golpajeganija.
Hoda, rođena 1981, udata za Mesbaha el-Hoda Bagerija Kanija.
Hamnei je kroz ceo život bio simbol moći i autoriteta, a njegova smrt danas označava kraj jedne ere u iranskoj političkoj i religijskoj hijerarhiji.
Američki predsednik Donald Tramp brzo je reagovao na vest o likvidaciji Hamneija, ocenivši ga jednim od „ najozloglašenijih ljudi u istoriji“ i istakavši da ovo nije samo pravda za narod Irana, već i za sve ljude širom sveta koji su, kako je naveo, stradali ili bili osakaćeni pod njegovom vlašću.
Tramp je dodao da Hamnei nije imao šanse da izbegne američke i izraelske obaveštajne sisteme i da je sada „jedinstvena prilika za iranski narod da povrati svoju zemlju“, naglašavajući da bombardovanja i pritisak neće prestati dok se ne postigne „mir na Bliskom istoku i, zaista, u celom svetu“.
Njegova smrt danas označava kraj jednog perioda u iranskoj istoriji, ali i otvara pitanja o tome kako će buduće generacije živeti u zemlji čiji su temelji dugo bili obeleženi autoritarnom kontrolom, represijom i nasiljem.
KAKO JE POČEO SUKOB?
Rano jutros počeli su napadi Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na ciljeve u Iranu, što je izazvalo globalnu zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba na Bliskom istoku.
Američki predsednik Donald Tramp potvrdio je da je u toku „velika vojna operacija“, dok su Vašington i prethodnih dana pojačavali pritisak na Teheran u cilju postizanja novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Tramp je u petak izjavio da je „nezadovoljan pregovaračkom pozicijom Irana“ i najavio da će SAD nastaviti s merama dok Iran ne pokaže spremnost na kompromis.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u televizijskom obraćanju javnosti naveo je da je gotovo izvesno da je tokom napada ubijen iranski vrhovni lider Ali Hamnei. Satelitski snimci prikazuju da je kuća vrhovnog vođe uništena.
Izrael je, preko ministra odbrane Izraela Kaca, napade okarakterisao kao „preventivne“, sa ciljem neutralisanja iranske vojne pretnje. Međutim, iranske snage su uzvratile ispaljivanjem projektila na ciljeve u regionu, što dodatno povećava napetost i rizik od šire eskalacije sukoba.
Šta je prethodilo napadima?
Iransko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da iako su bili svesni „namera" SAD i Izraela da izvedu napade, ušli su u pregovore u vezi za ukidanjem nuklearnog programa.
Podsetili su da se napadi dešavaju „u trenutku kada Iran i SAD se nalaze u sred diplomatskog procesa".
Treća runda indikretnih nuklearnih pregovora između Irana i SAD održana je pre dva dana u Ženevi, bez napretka.
Iran i SAD su održali pet rundi pregovora na kojima takođe nije postignut dogovor u maju prošle godine, a šesti sastanak, zakazan za jun 2025. bio je otkazan pošto je Izrael pokrenuo iznenadne napade na ciljeve u Iranu, čime je započet dvanaestodnevni konflikt tokom koga su SAD pogodile tri ključna nuklearna pogona.
Bonus video:
(Espreso / Milica Stanimirović)