Ljudi i sveštenik u crkvi, Foto: RINA

traje 48 dana

U ponedeljak počinje Vaskršnji post: Najduži je, najstroži - vernici, ove stvari nikako ne smete da prekršite

Vaskršnji post zato nije samo promena jelovnika, već vreme sabranosti, tišine i preispitivanja

Objavljeno: 19.02.2026. 07:54h

Vaskršnji post ove godine počinje u ponedeljak, 23. februara, i predstavlja najduži i najstroži post u pravoslavnoj tradiciji. Ovaj period duhovne pripreme traje 48 dana – šest nedelja Časnog posta i Veliku sedmicu – i završava se proslavom Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika.

U crkvenom kalendaru Vaskršnji post naziva se i Veliki post. Njegova suština nije samo uzdržavanje od određene hrane, već pre svega duhovno očišćenje kroz molitvu, pokajanje, praštanje i dobra dela.

Vernici se tokom ovog perioda trude da smire misli, izbegavaju loše navike, svađe i ružne reči, kako bi dostojno dočekali praznik Hristovog vaskrsenja.

Hrana za postfoto: Bakina kuhinja

Post podrazumeva uzdržavanje od mrsne hrane – mesa, mlečnih proizvoda i jaja. Najstroži dani su sreda i petak, a u pojedinim sedmicama posti se „na vodi“, bez upotrebe ulja. Riba je dozvoljena samo na velike praznike koji padaju tokom posta, poput Blagovesti i Cveti. Ipak, crkva naglašava da je duhovna dimenzija posta važnija od same ishrane.

Prvi dan posta naziva se Čisti ponedeljak. Uoči njega, na večernjoj službi, vernici međusobno traže oproštaj, kako bi u post ušli bez tereta zamerki i loših odnosa. Taj čin simbolizuje novi početak i podseća da post nije samo lična disciplina, već i obnova zajedništva.

Poslednja nedelja pred početak posta poznata je kao Sirna ili Bela nedelja. U narodu se tada tradicionalno pripremaju jela od mleka i sira, a porodice se okupljaju za trpezom pre ulaska u stroži režim uzdržanja.

Riba foto: RINA

U mnogim krajevima Srbije očuvani su i običaji maskiranih povorki, pesme i darivanja, što svedoči o bogatoj narodnoj tradiciji vezanoj za ovaj period.

Tokom Velikog posta u hramovima se služe posebna bogosluženja, među kojima je i Liturgija pređeosvećenih darova, karakteristična za posne dane. Vernici češće pristupaju ispovesti i pričešću, jer je cilj posta unutrašnja promena i približavanje Bogu.

Vaskršnji post zato nije samo promena jelovnika, već vreme sabranosti, tišine i preispitivanja. On podseća da prava priprema za praznik nije u spoljašnjim običajima, već u obnovi duha, vere i međusobnog razumevanja.

Bonus video:

(Espreso/24sedam/V.N./Prenela: N.J)