Američka vojska, Foto: EPA/Sgt David Hicks Handout

intervencionizam

AMERIKA KRENULA U NOVO OSVAJANJE? Ovaj kontinent je prvi na udaru, a OPASNOST preti sa ove strane: "Orban je taj"

"Amerika kreće u osvajanje Evrope"

Objavljeno: 27.01.2026. 17:50h

Kolonizacija se nekada se sprovodila topovima, brodovima, zastavama. Danas se, izgleda, sprovodi ugovorima, sankcijama, tehnološkom dominacijom, ali i otvorenim političkim ucenama. Poruke iz Davosa jasno ukazuju da se svet ubrzano udaljava od poretka zasnovanog na pravilima i približava logici moći, interesa i teritorija.

Od vojne operacije u Venecueli i hapšenja predsednika Nikolasa Madura, preko najava preuzimanja Grenlanda i Panamskog kanala, do potiskivanja Kine i Rusije iz zapadne hemisfere - sve deluje kao da Vašington više ne govori jezikom prava, već ponovo logikom Monroove doktrine.

foto: EPA/Stringer

Ovo postavlja ključna pitanja:

Da li prisustvujemo povratku kolonijalne politike u modernom obliku

Da li je multipolarni svet samo prelazna faza ka novom feudalizmu velikih sila

"Amerika kreće u osvajanje Evrope"

Milovan Pisari i prof. dr Slobodan Janković ukazuju za "Blic" televiziju da se stvari menjaju izuzetno brzo.

- Čini mi se da je ono što se dešava u poslednjih nekoliko meseci, naročito u poslednjih mesec dana, nešto što do sada nismo videli. Svet se uvek menja, istorija se naravno menja, ali ovde prisustvujemo nekim potpuno drugim stvarima. Nismo navikli, čini mi se, zbog jednog veoma važnog razloga, a to jeste da po prvi put nakon Drugog svetskog rata, Amerika ne samo da kreće u osvajanje sveta, nego kreće u osvajanje Evrope. To je prvi put, čini mi se, kada se Amerika direktno suočava sa Evropom, i to na primer po pitanju Grenlanda - kaže istoričar Pisari.

Promene u međunarodnom poretku ne odnose se samo na vojne i teritorijalne sukobe, već i na ključne institucije koje su decenijama garantovale stabilnost Evrope i sveta.

Ono što se sada dešava jeste potpuna razgradnja tog poretka koji je uspostavljen posle Drugog svetskog rata. A ključna institucija tog poretka su Ujedinjene nacije. I Donald Tramp je izjavio da želi da zameni Ujedinjene nacije. Naravno, ne može ovako kako je zamišljen Odbor za mir i sa tom osnivačkom poveljom da zameni, ali generalno se ide na razbijanje tih institucija. U suštini je sukob između američke administracije, američkih vlasti i struktura koje imaju dominaciju u EU. Nije on protiv svake evropske zemlje, oni sarađaju odlično, vidimo sa Orbanom, pa i ovo je prvi put negde da italijanska vlada nije u potpunosti usaglašena - kaže Janković, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku.

foto: EPA Erik S Lesser, EPA-EFE MAGNUS KRISTENSEN DENMARK OUT

"Vidimo udaljavanje Mađarske od principa i načela Evropske unije"

Kako Pisari napominje, zanimljivo je da pored Mađarske, koja je članica EU, u novi Odbor za mir pristupaju i druge zemlje širom sveta, od kojih mnoge nemaju demokratiju, niti nameru da je uspostave. Po njegovom mišljenju, taj odbor funkcioniše kao poluprivatna organizacija, čiji je cilj da, između ostalog, preuzme ulogu postojećih međunarodnih institucija.

- Ono što je glavni problem je upravo unutrašnja situacija u Evropskoj uniji i uloga koju Mađarska ima poslednje godine u Evropi. Mi vidimo na neki način udaljavanje Mađarske od principa i načela Evropske unije. Mađarska je bila, između ostalog, stalno i pod nadzorom Evropske unije. Dakle, Orban je taj koji je zapravo udaljio. Ali Orban predstavlja, između ostalog, jednu političku opciju koja je prisutna u drugim zemljama Evrope. To je ta "ekstremna desnica", koja na neki način zagovara potpuno drugi oblik Evropske unije - nešto što u suštini nema veze sa sadašnjom Evropskom unijom, jer bi trebalo se sve to ponovo uspostaviti, ali na osnovu nacionalnih interesa - kaže Pisari.

foto: Zhao Dingzhe / Xinhua News / Profimedia

On ističe da velike države poput SAD, Rusije i Kine funkcionišu kao jedinstveni akteri jer su suverene i donose odluke centralizovano. Evropska unija, s druge strane, okuplja 27 različitih država članica, i upravo to nedostatak jedinstva često slabi njen uticaj, naročito u spoljnjoj politici. On zaključuje da bi za Evropu bilo ključno da konačno postigne jedinstvo, ne samo u spoljnopolitičkim pitanjima, već i u ekonomiji, odbrani i unutrašnjoj politici, jer je to jedini način da postane snažan i samostalni globalni akter.

Bonus video:

(Espreso/Blic/Prenele Espreso vesti)