PUTIN BEZ DLAKE NA JEZIKU
"I NA KRAJU SU RASTRGLI SRBE I RASTRGLI JUGOSLAVIJU" Putin upravo govorio ratnim užasima: "ŠTA JE TO, GDE JE TU..."
Putin je rekao da je Zapad započeo rat u Ukrajini, a da Rusija pokušava da ga okonča
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Zapad u SR Jugoslaviji radio šta god je smatrao potrebnim i da nije mario za Povelju Ujedinjenih nacija.
''Sve je na Zapadu počelo brzo da degradira i počelo je ignorisanje Povelje UN. Događaji u Jugoslaviji, šta je to? Gde je tu Povelja UN? Zapadne zemlje radile su šta su mislile da je potrebno. Koristili su direktnu vojnu silu. I na kraju su Jugoslaviju rastrgli i rastrgli su Srbe'', rekao je Vladimir Putin, a prenosi Sputnjik.
Prema njegovim rečima, Zapad je smatrao da će moći da uništi i rasturi Rusiju za kratko vreme.
"Jugoslaviju i Srbe su rastrgli, rastrgli su jedan narod", smatra Putin.
Ruski predsednik je ocenio da na Zapadu nema civilizacije, već samo kontinuirana degradacija.
"Zapad je posle raspada SSSR-a sprovodio odluke u pravcu Rusije silom, pa i oružanim putem", rekao je Putin, navodeći kao primer vojnu podršku teroristima na Severnom Kavkazu.
Kako je naveo, delovalo je da će nakon raspada SSSR-a Rusija postati ravnopravni član ''civilizovane zapadne porodice'', ali do toga nije došlo.
"Zapad je takođe koristio destruktine instrumente uticaja na unutrašnju politiku Rusije, da bi Rusiju destabilizovao iznutra. Kao što je sada svima postalo očigledno, svi ovi pokušaji i svi ovi destruktivni planovi Zapada u vezi sa Rusijom su potpuno propali", naveo je ruski predsednik.
Putin je rekao da je Zapad započeo rat u Ukrajini, a da Rusija pokušava da ga okonča.
"Nismo mi započeli rat 2022. godine. To su bile destruktivne snage u Ukrajini, koje je podržavao Zapad. U suštini, sam Zapad je pokrenuo ovaj rat. Mi samo pokušavamo da ga okončamo, da ga završimo. Oni su jednostavno potpuno ignorisali sve naše interese. Na kraju je to dovelo do državnog udara u Ukrajini", naveo je Putin.
On je rekao da je Rusija tokom rata povratila status suverene zemlje.
"Najvažnije što se dogodilo tokom vođenja Specijalne vojne operacije jeste da je Rusija povratila svoj status punog suvereniteta. Rusija je postala suverena zemlja u svakom smislu te reči", rekao je on.
Govoreći o širenju NATO-a na istok, predsednik Rusije je rekao da ta zemlja nikoga ne lišava prava na bezbednost, ali i da istovremeno insistira na ispunjenju datih obećanja.
"Ja sada čak ni ne govorim o širenju NATO-a, iako je to očigledno. Čak i danas nam govore da nemate pravo nekoga da primoravate da rešava svoja bezbednosna pitanja onako kako želite, ili da ga lišavate prava da radi onako kako želi. Mi nikoga ne lišavamo nikakvog prava. I ne zahtevamo ništa posebno ni od koga. Javno je saopšteno da neće biti nikakvog širenja NATO-a na istok. I šta? Njih to ne zanima, jedan talas širenja za drugim", smatra Putin.
POGLEDAJTE I - AMERIKA ĆE UDARITI NA RUSIJU NAJMOĆNIJIM ORUŽJEM?! Putinu se crno piše!
Skoro četiri godine nakon početka ruske invazije, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbednosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.
Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao "platinasti standard", predstavljeni su nakon uspešnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.
SAD planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene sporazume sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na teritoriju Ukrajine, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.
Umesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, s ciljem da se eventualne tenzije reše pre nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski list The Telegraph.
Vazdušna sila kao odgovor na agresiju
U slučaju da diplomatski napori ne uspeju i dođe do nove ruske invazije, Vašington bi morao da odluči o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode da bi najverovatniji odgovor uključivao upotrebu vazdušnih snaga.
Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, rakete "Tomahavk" ili slični sistemi, stacionirani na teritoriji NATO-a, mogli bi da budu korišćeni za protivudare ukoliko Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara na rusku vojnu opremu.
Ipak, preventivni udari smatraju se malo verovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija usledila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.
Američko teško naoružanje dopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za „uveravanje“.
Njihova primarna uloga bila bi obuka posleratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih lidera navodi se da će snage "pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, obezbeđivanju ukrajinskog neba i podršci bezbednijim morima, uključujući delovanje unutar Ukrajine".
Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle da posluže i kao "okidač" za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, ali još nije doneta odluka o "pravilima angažovanja" u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.
Stvaranje "čeličnog ježa"
Kijev je mesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u bezbednosnim garancijama, što mu je Donald Tramp u najnovijoj ponudi i omogućio. Garancije obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao "čelični jež", vojsku koju bi budući osvajači teško mogli da savladaju.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je Ukrajinu kao "prvu liniju odbrane".
Još moramo da obezbedimo da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti“, izjavio je on.
Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što predstavlja kompromis u odnosu na ruske zahteve. Ipak, ne bi bilo ograničenja kada je reč o sistemima naoružanja koje bi Ukrajina mogla da koristi za sopstvenu odbranu.
Hoće li Putin pristati?
Iako su bezbednosne garancije koje nudi SAD dočekane s odobravanjem u Kijevu i evropskim prestonicama, proces još nije završen, a dalji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Majamiju.
S obzirom na to da su ponuđene garancije slične članu 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Vladimir Putin pristati na takve predloge. Iako se Ukrajina u skorije vreme neće pridružiti NATO-u, ova garancija predstavlja ozbiljnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.
Pitanje koje ostaje otvoreno za Evropu glasi: "Kako će Tramp reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?"
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski bio je jasan.
"Verujem da će SAD primeniti snažan sankcioni pritisak i obezbediti nam više oružja ako [Putin] sve odbije. Mislim da bi to bio fer zahtev s naše strane prema Amerikancima. Prema mom mišljenju, logika je sledeća: ako je SAD spreman da pruži bezbednosne garancije Ukrajini i primeni snažne mere ako Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite – po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin ne želi da okonča rat?", dodao je Zelenski.
A NI PUTIN NE MIRUJE - Rusija uvodi najmoćnije oružje do kraja godine
Ova godina bila je važna etapa u rešavanju zadataka Specijalne vojne operacije, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na proširenoj sednici kolegijuma Ministarstva odbrane.
On je istakao da je ruska vojska osvojila i čvrsto drži stratešku inicijativu duž cele linije fronta.
Putin je istakao da jeruska vojska 2025. godine osvojila više od 300 naselja, uključujući velike gradove koje je neprijatelj pretvorio u utvrđena uporišta.
Ruski vojnici uspešno slamaju otpor ukrajinskih jednica, uključujući i one elitne, obučene na Zapadu, istakao je ruski lider. Vrhovni komandant je napomenuo da ruske snage takođe uništavaju „jedinice koje su obučene u zapadnim vojnim centrima i opremljene savremenom stranom tehnologijom i oružjem“.
On je napomenuo da je Rusija ponosna na podvige svojih vojnika i oficira koji se bore na frontu.
„Pozicije koje smo zauzeli, mostobrani koje smo stvorili poslednjih meseci i, naravno, jedinstveno taktičko i operativno iskustvo koje smo stekli u borbi probijajući duboku odbranu neprijatelja, omogućavaju nam da povećamo tempo naše ofanzive u strateški važnim oblastima“, objasnio je ruski lider.
Takođe je napomenuo da ruske snage pokazuju visok stepen borbene gotovosti i obučenost u teškim uslovima, kada Kijev podržavaju članice NATO-a.
Putin je primetio da Rusija ima mogućnost da pojača tempo ofanzive na strateškim pravcima u zoni SVO.
Kako je naveo, ruska vojska će dosledno raditi na proširivanju tampon-zone i ciljevi SVO će biti ostvareni, poručio je Putin.
O razvoju vojno-industrijskog kompleksa
Sposobnosti ruske vojske se stalno razvijaju, rekao je Putin i istakao da će „Orešnik“ do kraja godine biti uveden na borbeno dežurstvo.
Potencijali ruske vojske se neprekidno razvijaju, rekao je Putin.
„Raketni kompleksi, bespilotne letelice, roboti ulaze u sastav naoružanja neprekidno“, rekao je on.
Sistemi „burevesnik“ i „posejdon“ još dugo će biti jednostveni u svom rangu.
„Zahvaljujući korišćenju nuklearnog pogona, ovi sistemi će ostati jedinstveni i neponovljivi još dugo vremena, obezbeđujući strateški paritet, bezbednost i globalnu poziciju Rusije decenijama unapred. Nastavićemo da radimo na ovim sistemima, nastavićemo da ih usavršavamo i poboljšavamo, ali oni su već tu“, podsetio je on.
Kako je naveo, ruske strateške nuklearne snage zadržaće svoju ključnu ulogu u obuzdavanju agresora i održavanju ravnoteže snaga u svetu.
„Naš prioritet je usavršavanje naših strateških nuklearnih snaga. Kao i do sada, one će igrati ključnu ulogu u obuzdavanju agresora i održavanju balansa snaga u svetu“, ocenio je Putin.
Ruska odbrambena industrija proizvodi proizvode potrebne vojsci u sve većim količinama, izjavio je ruski predsednik.
„Naravno, povećana efikasnost odbrambene industrije, koja je brzo restrukturirala mnoge proizvodne i tehnološke procese, proizvodi tražene proizvode u sve većim količinama. Zahvaljujući efikasnom radu odbrambene industrije, vojska i mornarica se blagovremeno opremaju savremenim naoružanjem i tehnikom“, rekao je on.
O pregovorima o ukrajinskom sukobu
Govoreći o pregovorima o Ukrajini, Putin je rekao da bi preferirala da se pozabavi osnovnim uzrocima sukoba u Ukrajini diplomatskim putem.
Prema njegovim rečima, Rusija je uvek težila da pronađe diplomatska rešenja za teške situacije, „sve dok je postojala i najmanja šansa“, rekao je Putin.
On je dodao da, ukoliko Kijev odbije razgovor, Rusija će sloboditi teritorije vojnim putem.
„Ako suprotstavljena strana i njihovi strani pokrovitelji suštinski odbiju razgovore, Rusija će postići oslobođenje svojih istorijskih zemalja vojnim putem“, rekao je šef države.
On je dodao i da ruska strana pozdravlja nastali napredak u dijalogu sa administracijom američkog predsednika Donalda Trampa.
O geopolitičkoj situaciji
Govoreći o geopolitičkoj situaciji u svetu, Putin je napomenuo da ona ostaje napeta, a u nekim regionima i kritična.
Prema njegovim rečima, političari u Evropi dižu stepen histerije i šire strah o neizbežnosti sukoba sa Rusijom.
„U Evropi, ljudima se ispiraju mozgovi strahovima od neizbežnog sukoba sa Rusijom, govoreći da treba da se pripreme za veliki rat. Razne ličnosti koje su navodno zauzimale ili još uvek zauzimaju odgovorne položaje izgleda da su jednostavno zaboravile svoju odgovornost. Rukovode se kratkoročnim, ličnim ili grupnim političkim interesima, ali ne i interesima svog naroda, i sve više podižu nivo histerije. Više puta sam to rekao, to je laž i, jednostavno, besmislica“, naglasio je ruski lider.
Putin je dodao da se Rusija zalaže za izgradnju ravnopravne i uzajamno korisne saradnje i sa Sjedinjenim Američkim Državama i sa Evropom.
Takođe je napomenuo da je važno razvijati vojno-tehničku saradnju sa saveznicima i partnerima.
Putin je primetio da zemlje NATO-a jačaju svoje ofanzivne snage i razvijaju i raspoređuju nove vrste oružja, uključujući i u svemiru.
UKIDA SE UVOZ RUSKOG GASA!
Evropski parlament je u sredu odobrio plan EU za postepeno ukidanje uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine, čime je prevaziđena pretposlednja pravna prepreka pre nego što zabrana stupi na snagu.
Ranije ovog meseca, EU je pristala na zakon o prekidu veza sa Rusijom, bivšim najvećim evropskim dobavljačem gasa, nakon što se zaklela da će to učiniti nakon potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine.
Zakonodavci su glasali sa 500 glasova za, 120 protiv i 32 uzdržana. Zabrana i dalje zahteva formalno odobrenje ministara EU, što se očekuje početkom sledeće godine. Zvaničnici očekuju da će zemlje odobriti sporazum bez izmena.
Zakon je osmišljen tako da ga odobri većina zemalja, što bi mu omogućilo da prevaziđe protivljenje Mađarske i Slovačke, koje žele da održe bliske veze sa Moskvom.
Prema sporazumu, EU će obustaviti uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa do kraja 2026. godine i gasa iz cevovoda do kraja septembra 2027. godine.
Od oktobra, Rusija je činila 12% uvoza gasa u EU, što je pad u odnosu na 45% pre invazije na Ukrajinu 2022. godine. Mađarska, Francuska i Belgija su među zemljama koje još uvek dobijaju zalihe.
Evropska komisija je saopštila da će početkom 2026. godine takođe predložiti zakon o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte.
Bonus video: