NOVI ZAKON O LEGALIZACIJI
Objekti su ostajali nelegalizovani zbog ovog problema: Novi zakon to menja, jedna saglasnost vam sada ne treba
Na ovaj način više ne zavisite od saglasnosti drugih suvlasnika stare parcele, koja ostaje nepromenjena
Advokat Nemanja Rodić objasnio je da je jedan od najvećih problema u postupku legalizacije do sada bio suvlasnički odnos na parceli.
''Ranije je postupak često stajao jer nije postojala saglasnost svih suvlasnika ili su oni preminuli, a ostavinski postupci nerešeni godinama unazad'', kaže Rodić.
Prema rečima Rodića, stari zakon je zahtevao nužnu saglasnost svih suvlasnika kako bi se legalizacija sprovela. To je u praksi značilo da je veliki broj objekata ostao nelegalizovan upravo zbog komplikovanih imovinskih odnosa.
- Novi zakon to menja u potpunosti - ističe Rodić. Po novim pravilima, parcela se formira nanovo, ispod samog objekta. Time vlasnik, odnosno vlasnici objekta, postaju i jedini vlasnici te novoformirane parcele.
Na ovaj način više ne zavisite od saglasnosti drugih suvlasnika stare parcele, koja ostaje nepromenjena.
- Ispod objekta se automatski formira nova parcela, gde se vi upisujete kao vlasnik - pojašnjava advokat.
Kao vlasnici te nove parcele, imate i pravo korišćenja stare parcele u granicama faktičkog korišćenja objekta. U narednih pet godina predviđena je i obaveza formiranja nove parcele za faktičko korišćenje objekta, čime se postupak legalizacije konačno pojednostavljuje iubrzava.
- Ovo je korak ka tome da se stari problemi suvlasništva i nerešenih imovinskih odnosa konačno ostave iza nas - zaključuje Rodić.
Glavni cilj je da se većina objekata upiše na stvarne (faktičke) vlasnike, dok će nezakonite gradnje, izgrađene u zaštićenim zonama, biti uklonjene ili upisane na Republiku Srbiju. Ko ne može da legalizuje?
Zakon jasno definiše kategorije objekata koje neće moći da se legalizuju:
Objekti izgrađeni u zaštićenim zonama (priroda, kultura, vode, pružni pojas, pojas eksproprijacije autoputa i brzih saobraćajnica).
Objekti izgrađeni na zemljištu koje je u privatnoj svojini drugog lica. Objekti izgrađeni na javnim površinama, u nacionalnim parkovima i zaštićenim zonama, automatski (ex lege) prelaze u svojinu države.
Uslovi i naknada
Novo zakonsko rešenje odnosi se na objekte izgrađene na građevinskom zemljištu, pod uslovom da su vidljivi na satelitskim i ostalim snimcima u bazi podataka.
Obuhvaćeni su:
Objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola pre 13. maja 2003. godine.
Objekti bez građevinske dozvole čija je gradnja završena na dan stupanja zakona na snagu.
Iako zakon omogućava upis, u njemu je navedeno da država ne garantuje za bezbednost i sigurnost korišćenja objekta, njegovog dela ili posebne celine upisane u evidenciju nepokretnosti.
Naknada za legalizaciju kretaće se od 100 do 1.000 evra. Pomoćni i ekonomski objekti do 500 kvadratnih metara oslobođeni su plaćanja naknade za upis, kao socijalna i demografska mera.
Svi ostali plaćaju naknadu u visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, identično iznosu koji bi platili u redovnom postupku za dobijanje građevinske dozvole.
Bonus video: DA LI ĆE SE POREZ OBRAČUNAVATI RETROAKTIVNO? Iz sekretarijata za javne prihode tvrde da će LEGALIZACIJA BITI OLAKŠANA!
(Espreso/BiznisKurir/D.S.)