Kisljevo, Foto: Filip Plavčić

opasno mesto

Sve priče o vampirima potiču iz ovog sela u Srbiji! Nakon što bi pokopali seoske leševe, viđali bi ih ujutru sa...

Vampirska manija započela je u dva mala srpska sela i pokrenula je globalni fenomen

Objavljeno: 21.10.2025. 10:39h > 10:42h

Priča o Petru Blagojeviću, mrtvacu koji je zastrašivao stanovnike sela Kisljevo u Srbiji, postala je osnova za sve kasnije priče o vampirima i plašila je Evropu decenijama.

Vesti sa naslovima poput "Stvor koji sisa krv uništio selo" širile su se Austrougarskom u kasnim dvadesetim godinama 18. veka, a misteriozna epidemija prevazilazila je sve podele. Pričalo se o sahranjenim leševima koji bi nedugo nakon pokopa ustajali iz grobova i bila zaticani sa svežom krvi u ustima.

Vampirska manija započela je u dva mala srpska sela i pokrenula je globalni fenomen.

Sve počinje u selu Kisljevo 1725. godine u kom su meštani živeli teško i siromašno. Tada se pojavila priča o Petru Blagojeviću, koji je srušio vrata sobe svoje žene i zahtevao da mu da cipele - 10 nedelja nakon što je sahranjen.

foto: Filip Plavčić

Njega su u narednom periodu videli i ostali stanovnici, koji su zaključili da izgleda vrlo živo, te da ga prati miris smrti i da mu krv curi iz usta. Ne znajući o čemu se radi, ljudi su uzeli naoštren kolac i proboli Blagojevića kroz srce, što je kasnije postalo scenario mnogih holivudskih filmova.

Nekoliko godina kasnije, jedan lokalac je zabavljao meštane pričom o turskom vapiru kojeg je poznavao i koji ga je ugrizao, ali je dodao da mu se neće ništa desiti, jer je pojeo zemlju iz vampirovog groba. Ipak, doživeo je nesreću dok je radio u polju i poginuo, a nakon sahrane, seljani su smatrali da je sigurno ustao iz groba kao vampir. Prema predanju, ubio je više od 20 ljudi za nekoliko meseci, a kako bi se rešili krvopije, preostalo stanovništvo je iskopalo njegovo poluraspalo, ali zadihano telo i proboli ga kocem u srce.

foto: Filip Plavčić

Ove dve priče su najpoznatiji primeri vampirizma u Srbiji, međutim hodajući leševi na ovim prostorima se pominju još u literaturi iz 1342. godine. Naime, Ukazom cara Stefana Dušana sveštenicima se zabranjuje učešće u iskopavanju i spaljivanju leševa za koje se sumnjalo da imaju čarobne moći.

Bonus video:

(Espreso)