mala gospojina
Sutra je crveno slovo! Evo šta smete, a šta nikako ne smete da radite
U narodu se veruje da onako kako dočekamo Malu Gospojinu, takva će nam biti i jesen.
Sutra proslavljamo Malu Gospojinu, praznik rođenja Presvete Bogorodice, Majke Gospodnje.
Mala Gospojina se uvek vezivala za kraj leta i početak jeseni. Narod je verovao da tog dana priroda počinje da oblači zimsko ruho, pa se iz poštovanja nije radilo u polju niti obavljali teški poslovi.
Poseban deo tradicije jesu i međudnevničke trave, hajdučka trava, kičica, ugaslica, koje žene beru u periodu između Velike i Male Gospojine, verujući u njihovu lekovitost i moć da štite od bolesti.
Mala Gospojina na freskama i u hramovima
Na ikonama i freskama praznik se prikazuje kroz prizor rođenja Bogorodice – Sveta Ana u postelji i mala Marija u kolevci. Jedan od najlepših i najstarijih prikaza čuva se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina iz kraja 14. veka.
U Srbiji postoje i svetinje posebno posvećene ovom prazniku - Trška crkva i manastir Suvodol. Mnoge porodice upravo Malu Gospojinu obeležavaju i kao krsnu slavu, dok se u gradovima i selima organizuju vašari, sabori i narodne svečanosti.
Duh praznika
U narodu se veruje da onako kako dočekamo Malu Gospojinu, takva će nam biti i jesen. Zato ovaj praznik i danas ostaje podsetnik da zastanemo, zahvalimo i obeležimo ga sa poštovanjem.
(Espreso/ona.telegraf/prenela PV)