Gde je nestao deo plate?
Da, možete dobiti manju platu kada ste na godišnjem odmoru: Advokat objasnio koji je to tačno slučaj, oprez!
Po jednoj presudi Vrhovnog kasacionog suda, naknada zarade za vreme godišnjeg odmora se obračunava prema prosečnoj plati po radnom satu
Otišli ste na godišnji odmor, konačno bezbrižni, uživate u danima odmora i ne razmišljate o poslu – jer vas po povratku, kako verujete, čeka puna plata. Međutim, kada legne zarada, sledi neprijatno iznenađenje: iznos je manji nego inače, a svi troškovi su ostali isti. Gde je nestao deo plate? I da li je moguće da vam "plaćeni odmor" zapravo nije u potpunosti plaćen?
Ova situacija zbunila je mnoge zaposlene u Srbiji, a većina i ne zna zbog čega im je zarada umanjena tokom odmora. Ozren Slović daje odgovor koji je to slučaj.
- Ova situacija "pogodila" je većinu zaposlenih u Srbiji, ali malo ko zna kako je došlo do umanjenog iznosa. U potrazi sa odgovorom, kontaktirali smo advokata za radno pravo Ozrena Slovića.- Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa - istakao je advokat.
Slović je potom pojasnio da kada ste na godišnjem odmoru, ne primate zaradu već naknadu zarade.
- Razlika je upravo u tome, što se računa prosečna zarada u prethodnih 12 meseci, s tim što u zaradu, bar prema mišljenju ministarstva rada, ne ulazi, na primer, naknada troškova za prevoz, pa samim tim već tu može doći da razlike u konačnom iznosu koji zaposleni prime - istakao je Slović .
Takođe, po jednoj presudi Vrhovnog kasacionog suda, naknada zarade za vreme godišnjeg odmora se obračunava prema prosečnoj plati po radnom satu ostvarenoj u prethodnih 12 meseci.
Advokat Ozren Slovići ističe da to znači da se prvo dobije koliki je iznos naknade po jednom radnom času, pa se to množi sa brojem radnih časova u tom mesecu.
- Pa kako neki meseci imaju 184 radnih sati a neki samo 168, može doći do velike razlike u iznosu zarade i naknade zarade za vreme godišnjeg odmora. Sudska praksa nije potpuno ujenačena po ovom pitanju, pa to stvara dodatne probleme i nedoumice kod zaposlenih - pojasnio nam je advokat Ozren Slovića.
Bonus video:
(Espreso/Telegraf Biznis/M.L.)