Velika sreda, Foto: Wikipedia

narodna verovanja kažu da...

Danas ranom zorom ovu biljku obavezno morate da unesete u kuću! Strog običaj kaže da nikako ne smete da...

Na Veliku sredu prestaje se sa služenjem Pređeosvećene Liturgije kao i sa čitanjem molitve Svetog Jefrema Sirina

Objavljeno: 16.04.2025. 05:30h

Danas se obeležavaVelika sreda, bliži se najradosniji hrišćanski praznik koje se slavi u nedelju 20 aprila. Kakvi običaji se vezuju za današnji dan?

Velika sreda je dan kada se u crkvi obavlja obred osvećenja jeleja, jedne od sedam svetih tajni.

Crkva se molitveno priseća žene grešnice koja je mirom pomazala Isusa Hrista u Vitiniji, u domu Simona gubavoga (Lk 7,36-50), a istovremeno se spominje i Judino izdajstvo koje se dogodilo posle toga.

Ikona u crkvifoto: Evgheni Lachi / Alamy / Profimedia

Na Veliku sredu prestaje se sa služenjem Pređeosvećene Liturgije kao i sa čitanjem molitve Svetog Jefrema Sirina koju prate veliki pokloni. Služi se Veliko povečerje i nose se crne odežde.

Pre Liturgije sveštenik čita molitvu koja glasi: "Vladiko mnogomilostivi.." koja se tokom čitavog Velikog posta čita na kraju Velikog povečerja. Prilikom čitanja ove molitve, svi prisutni u hramu čine velike poklone do zemlje.

Sveštenik zatim moli od naroda oproštaj, kao i na početku Svete Četrdesetnice. Isto rade i svi prisutni. Na kraju Liturgije, kod "Budi imja Gospodnje.." poslednji put se čita molitva prepodobnog Jefrema Sirina sa tri zemna poklona i po tipiku: „potpuno prestaju pokloni koji se čine u crkvi“.

Žena celiva ikonufoto: Tamara Trajković

Time se završava sve što je karakteristično za velikoposno bogosluženje i počinju posebna bogosluženja, vezana isključivo za stradanja Gospodnja ("stradalna" ili "strasna bogosluženja").

Običaji kažu da kod kuće dan treba provesti u miru i u molitvama.

Dozvoljeno je da se obavljaju kućni poslovi, ali se savetuje da se izbegavaju veselja i da se ništa ne proslavlja. Dan treba da prođe u iščekivanju Vaskrsa.

Na Veliku sredu preporučeno je da se ne šije. Tokom Strasne nedelje koja je počela pre dva dana ne treba ni prati veš, prema verovanju.

Ljudi pale svećefoto: Aleksa Petrović

U Negotinskoj krajini poštuje se običaj čupanja burijan-biljke za koju se veruje da ima magijsku moć i da štiti od veštica. Burijan je biljka koja je poznata još iz praslovenske zajednice, a u narodnoj medicini je našao višestruku primenu. U nekim delovima Srbije, recimo u Leskovačkoj Moravi, na veliku sredu počinju da boje (maste) uskršnja jaja. Prvo obojeno jaje se naziva izmamak, a bojeno je uz bajanje i smatrano je lekovitim.

Bonus video:

(Espreso/BlicŽena/Jelena Milenković/Prenela: N.J)