Vernici, Foto: Tamara Trajković

vernici

Evo šta svaki vernik treba da uradi tokom prve nedelje Vaskršnjeg posta: Ključna su prva 3 dana

Post nije samo odricanje od određene hrane, već i uzdržavanje od loših misli i dela

Objavljeno: 03.03.2025. 18:33h > 18:54h

Vaskršnji post, poznat i kao Veliki post ili Časni post, jedan je od najstrožih i najvažnijih postova u pravoslavlju. Traje 48 dana i obuhvata vreme Hristovog stradanja, njegovog razapinjanja na Časni krst i pripremu vernika za proslavu Vaskrsenja. Ove godine Vaskršnji post počinje 3. marta i traje do 19. aprila.

Značaj i pravila posta

Post nije samo odricanje od određene hrane, već i uzdržavanje od loših misli i dela, kao i jačanje duhovnosti kroz molitvu, pokajanje i praštanje. Pravoslavni tipik nalaže post na vodi, osim subotom i nedeljom, kada je dozvoljeno koristiti ulje i vino. Na Blagovesti i Cveti može se jesti riba. Ipak, mnogi vernici poste samo prvu i poslednju sedmicu posta, najčešće na vodi.

Dan pre početka posta obeležavaju se Bele poklade, poslednji dan kada se jede mrsna hrana. Tog dana domaćice spremaju bogat ručak, a običaj nalaže da se opraštaju sve uvrede i prekidaju svađe kako bi se u post ušlo duhovno očišćeno.

Nedelje Vaskršnjeg posta

Vaskršnji post se deli na sedam nedelja, od kojih svaka nosi posebno ime i pravila:

Čista nedelja – Prva nedelja posta, nazvana i Todorova ili Teodorova. Po pravoslavnom tipiku, prva tri dana trebalo bi se pridržavati takozvanog trimirja – potpunog uzdržanja od hrane i pića. Običaj je da se tokom ove sedmice sprema cela kuća, a u nekim krajevima do Čistog četvrtka ne jede se kašikom, ne pale se ognjišta i jede se ranije pripremljena hrana. Takođe, običaj je da se tokom ove nedelje rasprema cela kuća. Veruje se da je danas dobro započeti velike poslove, jer će biti uspešni.

Vernicifoto: BETA / ARMENIJA ZAJMI BESEVIC

Pačista nedelja – Druga nedelja, u kojoj se od ponedeljka do petka posti na vodi, dok je vikendom dozvoljena hrana na ulju.

Krstopoklona nedelja – Treća nedelja, kada se vernici poklanjaju Časnom krstu i uzdržavaju od svih iskušenja duha.

Sredoposna nedelja – Četvrta nedelja, posvećena radu i izbegavanju ružnih reči, čak ni u šali.

Gluva nedelja – Peta nedelja, nazvana tako jer je prošlo mnogo vremena u postu i dolazi vreme ćutanja i pokajanja. Crkva zabranjuje veselja, pesmu i zabavu.

Cvetna nedelja – Šesta nedelja, u kojoj najznačajniju ulogu imaju biljke i cveće. Prema verovanju, ništa što cveta ne treba sejati jer neće doneti plod. Običaj je da se pletu venčići od vrbovih grančica i cveća.

Stradalna nedelja – Poslednja nedelja pred Uskrs, koju vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju.

Cilj Velikog posta je duhovno preobraženje vernika kroz pokajanje, praštanje i molitvu, kako bi dostojno dočekali najveći hrišćanski praznik – Vaskrs. Post se ne svodi samo na telesno uzdržavanje, već i na rad na sebi, jačanje vere i činjenje dobrih dela.

Bonus video:

(Espreso/Ona.rs/Preneo D.M.)